Iz recenzije: ’’Selemovo dugogodišnje promišljanje teatra, u teorijskome i praktičnom smislu, predstavljeno je tekstovima i raskošnim fotografskim materijalom podijeljenim u četiri bloka: Listovi niz vrijeme, Pisati režiju, Razgledi i Vecernji poslovi u kojima znalački i zavodljivo redateljski iščitava operna i dramska djela upozoravajući nas na likove, njihove odnose i dramske prijepore u kojima se nalaze te na sve ono što pripada jeziku i maniri teatra a što se ne može prevesti ni u kakav drugi jezik. Posebnu čitateljsku pozornost zaslužuju autorovi tekstovi o osobama koje su obilježile teatar našega vremena. Selemovo strastveno pripovijedanje o teatru i postavljanju predstava intimni je dnevnik o jednom vremenu oslikanome svjetlošću kazališta, dakako.’’

Mateo 1-2 GIBRA, ŽIBRA Carobna knjiga. A4 format. Tvrd povez u boji NOVO

Jugoslovenska kultura, Ženeva, 1917. izdanje jugoslovenske omladine 48 strana, klasičan format. Požutela. Spoljašnosti kao na slikama. Povez se raspao. Unutra dobra.

Prva faza istorijskog razvoja nesvrstanosti odigrava se u vreme koje je nastupilo neposredno posle Drugog svetskog rata i trajalo sve do Beogradske konferencije šefova država ili vlada nesvrstanih zemalja. U tom periodu nesvrstanost se najpre javila kao individualno spoljnopolitičko opredeljenje pojedinih vanblokovski orijentisanih država južne i jugoistočne Azije, Jugoslavije kao jedine evropske države i država Bliskog istoka, a kasnije, posle 1955, širila se u dubinu afričkog kontinenta. Uporedo s procesom dekolonizacije i pojavom sve većeg broja novooslobođenih zemalja, otpočeo je i proces njihovog regionalnog okupljanja i, s regionalnih osnova, zajedničkog istupanja u međunarodnim odnosima. Postepeno, težnja nesvrstanih zemalja za proširivanjem međusobne saradnje dovodila je do prvih kontakata njihovih državnika, koji nisu imali isključivo afričko-azijsko regionalno obeležje, već daleko širi, univerzalni značaj…

Iz recenzije: ’’Od grčkih filozofa do bivših ruskih špijuna, upotreba otrova kao sredstva za završetak života, bilo atentatom, ubojstvom, samoubojstvom ili pogubljenjem, ima povijest koja seže više od 2000 godina unatrag. I prije nego što je Sokrat prihvatio svoju sudbinu ispijajući kukutu, umrlo je sigurno bezbroj ljudi od posljedica gutanja otrova iz prirode. No, često otrovi imaju i korisna svojstva kao što pokazuje primjer fluorovodika, koji je važna kemikalija u proizvodnji herbicida, farmaceutika i fluorescentnih žarulja. Otrovi – ilustrirana povijest istražuje prirodu toksičnosti i otkriva kako su otrovi u ljudskoj povijesti imali presudnu i često neočekivanu ulogu i u dobru i u zlu. Razmatra niz otrovnih tvari te opisuje slučajeve trovanja, i one poznate i one zloglasne.’’

Sadrži sledeće pripovetke: Breza, Svoga tijela gospodar, Kriza, Sudnji dan ili kako je Janko Klasnić upoznao slobodu i Mi smo za pravicu.

Reč izdavača: ’’Prvi cjeloviti prijevod renesansnog pastirskog romana Arcadia iz 1504. Jacopa Sannazara, koji je silno utjecao na cjelovitu književnost zapadnoga europskog kulturnog kruga, pa tako i na hrvatsku i Petra Zoranića i njegove Planine. Zahvaljujući prevodilačkome maru Mate Marasa Arkadija je zaživjela na hrvatskome.’’

Iz recenzije: ’’Čak i kad se odluči otići na odmor i praviti društvo supruzi na terapijama u provincijskim toplicama Ivo Remetin neće moći izbjeći rješavanju čudnih zločina koji će se zaredati u, samo naizgled, idiličnom okruženju. Kad jednoga jutra u hotelskom bazenu bude pronađeno mrtvo tijelo jednoga gosta Remetin će posumnjati da možda ipak nije riječ o slučajnoj smrti utapljanjem već da je netko žrtvi ‘pomogao’ da ode s ovoga svijeta. Remetinove će dvojbe biti ubrzo razriješene: u kratkom će se roku pojaviti još dva tijela i on će morati vrlo brzo otkriti ubojicu kako se novi zločini ne bi zaredali… Novi roman Pavla Pavličića napeti je triler kojim autor još uvijek uspijeva održati najviše, prvo, mjesto među domaćim autorima ovoga žanra. Istražitelj-amater Ivo Remetin, nakon brojnih avantura u romanima Krvna veza, Tri petka u travnju, Crveno pile, Zmijska serenada, Tužni bogataš, Salon za plakanje, Štićena osoba i drugima i dalje je podjednako vispren i inteligentan detektiv koji to, zapravo, uopće nije, nego mu dugogodišnje novinarsko iskustvo pomaže u rješavanju zločina. Remetin, kao hrvatski Hercule Poirot, rješava još jedan zamršen slučaj i romanom Ljekovito blato nastavlja svoj uspješan niz napetih avantura ovaj puta izmještenih sa zagrebačkih ulica.’’

5: Divlja Sijera 6: Sudbina jednog desperada 7: Usamljeni grad 8: Razlog za umiranje Divlje prerije Vajominga pretkraj devetnaestog veka. Neustrašivi revolveraš Durango obilazi usamljene gradiće i granične postaje u potrazi za banditima. Opremljen svojim čuvenim automatskim mauzerom, on, koga su prozvali Mirotvorac, nijednog trenutka ne okleva da zaobiđe zakon kako bi sproveo svoju ličnu pravdu. Kad barut govori, sneg i prašina poprimaju boju krvi.

Sadrži: "A. G. Matoš", "Hajne u pismima"," Ljubavna lirika Petra Preradovića", "Naša književnost i rat", "Volt Vitmen (1819-1919.)", "Pozorište iznenađenja","Jedna ratna knjiga Gabriela d’Anuncija", "Pjesma nad pjesmama", "Legenda o svetom Francisku iz Asizija", "Legenda o Lauri i Petrarki", "Goja", "Simon Bolivar Oslobodilac", "Razgovor sa Gojom", "Likovi", "Moj prvi susret sa delom M. Gorkog", "O petparačkoj literaturi", "Beleška o rečima"; "O priči i pričanju" i "Govor na Jagelonskom univerzitetu" te kritike Andro Kovačević: "Posljednji Nenadić", Viktor Car Emin:" Iza plime", "Stari pjesnici", Dr. Tomo Kumičić: "Erna Kristen", Dragutin Domjanić: "Kipci i popevke", Josip Kosor: "Mime", U. Donadini: "Kamena s ramena" i Ante Petravić:" Treće studije i portreti".

Sadrži: Život Arsenjeva (roman), Antonovke, Gospodin iz San Francisca i Čangovi snovi (pripovijetke), Autobiografske bilješke, Gorki, Nobelovi dani (autobiografski zapisi).

Sadrži sledeće drame: Bundu od dabrovine, Hannelino uznesenje, Michaela Kramera, Herberta Engelmanna, Pred suton; berlinsku tragikomediju Štakori i rekvijem Pomračenja.

Radnja ove komedije smeštena je u Firenci. U gostionici s prenoćištem koju je Mirandolina naslijedila od oca. radi verni poslužitelj Fabrizio koji je zaljubljen u Mirandolinu i želi da je oženi. Tu su i gosti, grof i markiz, koji joj se udvaraju svaki na svoj način. Mirandolini nije mrska ta igra s obožavaocima, a poseban joj je izazov ženomrzac vitez pa ona odlučuje da ga nauči pameti navevši ga da se u nju zaljubi...

Iz recenzije: ’’Zamišljena kao hardware i software istarske hrvatske kulture, kao veliki čakavski rječnik, vokabular dijalekta i povijesti, leksikon pojmovlja, osoba i iskustava, ova pismarica ditinjska Milana Rahovca sažima priču o Istri njegove mladosti i djetinjstvai podsjeća na priču o Istri njegova oca i djeda.’’

Zbirka priča.

Prestonica helenističkih kraljevstava i drugi grad po veličini Rimskog carstva, Aleksandrija je dugo, poput njenog svetionika – Farosa – jednog od Sedam svetskih čuda, obasjavala antički svet. Bila je prestonica matematike, astronomije, geografije, filologije i pesništva. U Aleksandriji je prevedena Septuaginta, što je uticalo na tok svetske istorije, u njoj se iskristalisalo pravoslavlje u ogorčenim hristološkim borbama sa arijanstvom, monofizitstvom i monotelitstvom. Ona je i rodno mesto neoplatonizma i bezbrojnih verskih i mističnih učenja poput gnosticizma. Neke pojave i učenja su mogla samo u njoj da nastanu, neka pitanja samo u njoj da se postave, tvrdi engleski pisac E. M. Forster (1879–1970), koji u ovom delu nazire karakterističnu aleksandrijsku nit koja se da prepoznati u brojnim fenomenima, ma kako delovali na prvi pogled različito i nesrodno. Knjiga „Aleksandrija. Istorija i kultura“ je obogaćena brojnim korisnim dodacima – geografskim kartama, hronološkim tabelama, bibliografijom, indeksom, komentarima, predgovorom i pogovorom. Ovo izdanje sadrži i preko 160 ilustracija, od kojih su mnoge u koloru, što predstavljava svojevrsnu kulturnu istoriju Aleksandrije u slikama od antičkog do savremenog doba.

Despot Stefan Lazarević: Natpis na mramornom stubu na Kosovu (XV vek) Isajia (Dimitrijević–Tucak): Stanje crkava u prizrenskom kraju (1731) Gedeon Josif Jurišić: Dečanski prvenac (1852) Miloš Milojević: Putopis dela prave stare Srbije (1871) Zarija R. Popović: Pred Kosovom (1878) Panta Srećković: Putničke beleške Simeon Gopčević: Stara Srbija i Makedonija (1890) Milojko Veselinović: Pogled kroz Kosovo (1895) Todor P. Stanković: Putne beleške po Staroj Srbiji (1871–1898) Branislav Nušić: Kosovo – opis zemlje i naroda i Sa Kosova na sinje more (1903) Ivan Ivanić: Iz putnih beležaka (1903) Grigorije Božović: Putopisi (1908-1940) Milan Rakić: Konzulska pisma (1905–1911) Dragiša Vasić: Dva meseca u jugoslovenskom Sibiru (1919) Rastko Petrović: Sveta seljanka na Kosovu (1924) Janićije Popović: Gračanica (1927) Veljko Petrović: Vremena i događaji (1932) Strani putopisi Feliks Petančić: Knjižica o putovima prema Turskoj (1502) Benedikt Kuripešić: Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju (1530) Filip Difren-Kane: Putovanje na Istok od Filipa Difren–Kanea (1573) Žan Palern Forezjen: Putovanja po stranim zemljama G. Žana Palerna Forezjena, sekretara Fransoe de Valoa ...... Lion 1606 (1582) Marin Bici: Iskušenja na putu po crnogorskom primorju i Albaniji i Srbiji (1610) Evlija Čelebija: Putopisi (1660) Edvard Braun: Kratak izveštaj o nekim putovanjima po Ugarskoj, Srbiji, Bugarskoj, Makedoniji, Tesaliji, Austriji, Štajerskoj, Koruškoj, Kranjskoj i Furlaniji (1673) Marin Kabužić (Kaboga): Zapisci plemenitoga gospara Marina Marojice Kaboge, izvanrednoga poslanika republike Dubrovačke na Carigradskom dvoru (1706–1707) Ig Pukvil: Iz puta u Grčku Fransoa Pukvila (1807) Ami Bue: Zbirka maršruta kroz evropsku Tursku (1836–1838) Aleksandar Giljferding: Putovanje po Hercegovini, Bosni i Staroj Srbiji (1859) Johan Georg Han: Putovanje kroz porečinu Drina i Vardara (1867) Georgina Mjuir Mekenzi, Adelina Ibri: Putovanja po slovenskim oblastima Turske u Evropi (1877) Ivan Stepanovič Jastrebov: Stara Srbija i Albanija, zabeleške s putovanja (1904) Meri Edit Daram: Kroz srpske zemlje (1904) Rebeka Vest (Sesilija Isabel Ferfild): Crno jagnje i sivi soko (1941) Izdavanje knjige pomogli su Ministarstvo kulture Srbije i Sekretarijat za kulguru grada Beograda

Ostali naslovi iz oblasti: Politika

Fotomonografija “Hram sv. Save” prikazuje istorijat Hrama, počev od 19. veka i ideje o izgradnji Hrama, pa sve do današnjih dana, odnosno trenutnih radova i događaja. Takođe, knjiga predstavlja i planove za budućnost. Paralelno sa izgradnjom Hrama, fotomonografija prati i istorijske okolnosti, sve poteškoće i probleme Društva za podizanje Hrama sv. Save. Tekst detaljno opisuje sve delove Hrama i sve je propraćeno fotografijama – kako arhivskim tako i novim. Takođe, knjiga sadrži opise svih bitnih poseta Hramu, javnih ličnosti, skupova. Izdanje je štampano na srpskom, engleskom i ruskom jeziku. izdanje na engleskom jeziku.

Knjiga je dobro očuvana. Etimološki rečnik esperanta. 503 strane.

Jack McCoy - The book of submarines , izdanje Grosset & Dunlap iz 1966-te . Knjiga je fantastično očuvana za godište !!! Korice - 5- , unutra kao nova !

Reč izdavača: ’’Nehajevljev Bijeg tipičan je primjer proze hrvatske moderne koji je zbog preoštre kritike autorova suvremenika A. G. Matoša dugo godina nepravedno skupljao prašinu na policama biblioteka koju su otresali samo predani kroatisti. Kako bi učenici lakše mogli pratiti Nehajevljev tekst, na rubnicama knjige objavili smo tumačenja nepoznatih riječi i pojmova, a Mirjana Živny u metodičkoj se obradi osvrnula na važna obilježja Bijega i utjecaje što ih je autor imao na razvoj hrvatske književnosti.’’

Zbirka izabranih dela. Reč izdavača: ’’Izbor iz djela jednoga od najvećih hrvatskih suvremenih književnika, književnog znanstvenika i prevoditelja Ivana Slamniga pružit će uvid u sintezu autorova književnog opusa u svoj njegovoj raznolikosti. Izbor sadrži zbirku najvažnijih i najpoznatijih pjesama, dvije novele, dvije radiodrame i dvije književnoznanstvene studije. Knjiga je opremljena prilozima - predgovorom, životopisom, izborom citata iz prikaza i književnopovijesnih radova o Ivanu Slamnigu, popisom njegovih knjiga i bibliografijom radova o njemu.’’