Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
76-100 od 5558 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Cena
1,500 din - 299,999 din
Nova knjiga, prva iz nove Glasnikove edicije „Mali leksikoni srpske kulture` sa sedamdeset izabranih osnovnih pojmova iz etnologije i antropologije, čime se daje pregled istorijskog razvoja etnologije kao nauke (retrospektiva) i ukazuje na nove pristupe (perspektiva) ove nauke i njoj bliskih disciplina. Izdavač: Službeni glasnik Broj strana: 432 Pismo: Ćirilica Povez: Mek Format: 24 cm Godina izdanja: 2017.
Knjiga je dobro očuvana. ,,Kulturna istorija Srbije duga je i složena. Njeni počeci, koji sežu u ledeno doba, samo se naslućuju, ali već od početka VII milenijuma pre n. e. Njeni osnovni tokovi postaju jasniji, a sadržaji se bogate mnogim značajnim ostvarenjima. Do vremena doseljenja Slovena teritorija Srbije obeležavala je u nekoliko mahova središte civilizovanog sveta, a često je bila i kolevka ideja koje su presudno uticale na kulturnu, privrednu i političku istoriju Evrope.``
The Art of Metal Clay (With Dvd): Techniques for Creating Jewelry and Decorative Object Veći format, 144 ilustrovane strane + DVD. Lepo očuvano. Since it was first published in 2004, The Art of Metal Clay has introduced thousands of readers to metal clay—the amazing craft product that starts out as moldable, malleable clay and turns into real metal. Now it’s even easier to perform that modern alchemy, because something new has been added to The Art of Metal Clay: a great new DVD featuring author Sherri Haab. Haab’s personal appearances are popular with crafters eager for new information and ideas, and seeing her on television makes it easy to understand her metal-clay techniques. Three all-new projects are shown from start to finish, all offering an up-close view of the creative process. Everyone who loves jewelry making, metal clay and polymer clay, beading, or any kind of crafting will want this new value-added version of the metal clay classic. Nakit, metalna glina...
STARI PIROT Etnološke beleške iz prošlosti grada 119 str. Vrlo dobro ocuvana knjiga, pečat otpisa na 1. predlistu. Sadržaj je na dodatnim slikama. Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Ovo je najjeftiniji primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta ------------------------------ 18062022
Jubilarni broj magazina Narodno kazalište Osijek povodom rođendana Miroslava Krleže. Na naslovnoj strani fotografija sa Krležinim autogramom. Unutar časopisa su fotografije scena pozorišnih prestava autora na kojima ima još potpisa glumaca kraljevine jugoslavije. Kao na fotografijama, mek povez, srednji format.
Knjiga je dobro očuvana.Ima posvetu autora. Dva sela u severnom Banatu Beodra i Plevna(Karlovo,Dragutinovo) Mr. arheologije Branko B. Belić Kikinda,2011. 397 strana,ilustr.,27cm ,,Tačno na polovini puta između Kikinde i Novog Bečeja, po 20 kilometara na jednu i drugu stranu, prostire se pet kilometara dugo selo, koje je od 1946. u geografskim kartama ubeleženo kao Novo Miloševo. Sastavni delovi mesta su nekadašnja sela Beodra i Karlovo (Dragutinovo), koja su integrisana u jedinstveno naselje nakon Drugog svetskog rata. E sada, kada poželite da napravite priču o istorijskom razvoju jednog mesta, obično se nađete u velikom problem, jer podataka uglavnom nema. No, s obzirom na to da se ovom temom podrobno bavio istoričar Milivoj Bešlin, mi imamo problem sasvim druge vrste. Kako iz te silne građe odabrati tek fragmente burne ovdašnje prošlosti? Nema nam druge nego da pokušamo. Starije od dva sela, Beodra, prvi put se u pisanim izvorima pojavljuje 1331. godine, ali kao Boldija. Valja znati da je jula 1552. Banat pao pod osmansku vlast, pretvoren je u pašaluk sa sedištem u Temišvaru, a veliki broj preostalog stanovništva krenuo je ka Erdelju. Najverovatnije da su tada i Beodra i buduće Karlovo opusteli, ali ipak nastavili da pretrajavaju. Preokret nastao pobedama hrišćanskih snaga nad Osmanskim carstvom tokom Velikog bečkog rata (1683–1699), i posebno austro-osmanskog rata 1716–1718, vraća Banat u sastav Habzburške monarhije. U tom periodu Karlovo i Beodra bivaju naseljeni srpskim graničarima iz demilitarizovanih oblasti. Karlovčani su kao i ostali graničari u Banatu bili obavezni da u mirno vreme vrše službu u matičnom mestu, a u toku rata vojnu obavezu u zemlji i van nje. Uz Vranjevo i Kumane, Karlovo je sačinjavalo graničnu kompaniju u sastavu Banatske zemaljske milicije sa sedištem u Kikindi. U okviru ove milicije Karlovo je predstavljalo šanac, a njegovo stanovništvo živelo je poluvojničkim životom. Za razliku od Karlova, Beodra je pripadala provincijalnom, odnosno civilnom delu Banata, zbog čega su njeni stanovnici bili u nepovoljnijem položaju, pa ipak 1758. grade prvu seosku crkvu. Bila je to za onovremene prilike sasvim solidna građevina, čak raskošnija od one u većoj i bogatijoj Kikindi. Beodra je 1758. imala 42 kuće, a 1774. čak 232 porodična doma. U prvoj polovini 19. veka Beodra dobija arhitektonske spomenike po kojima će biti prepoznatljiva. Razvijeni spahijski posed Bogdana Karačonjija, koji u ovom periodu narasta na čak 9.000 jutara, nasleđuju rođaci Laslo i Lajoš Karačonji, koji aprila 1838. osvećuju temelje nove katoličke crkve, impozantnih razmera. Sredinom 19. veka, tačnije 1857, sada već vrlo bogati i uticajni plemići Karačonji podižu dvorac na obodu sela površine 2.500 metara kvadratnih, u čistom klasicističkom stilu. U ovom periodu Karlovo dobija svog najpoznatijeg i najprosvećenijeg građanina ‒ Teodora Pavlovića (1804‒1854). Rođen u kući čizmarskog zanatlije i dugogodišnjeg seoskog kneza Pavla Pavlovića, 14. februara 1804, osnovnu školu završio je u rodnom mestu, nakon čega ga je otac poslao na dalje školovanje. Nakon završene gimnazije, na poziv prijatelja Konstantina Pejčića odlazi u Požun, gde 1825. završava Pravni fakultet. Kao svršeni pravnik prelazi u Peštu, gde postaje blizak prijatelj Save Tekelije, koji ga je uzeo za ličnog sekretara, advokata i savetnika. Sa svega dvadeset jednom godinom bio je saradnik prestižnog Letopisa, da bi 1832. postao i njegov urednik. U teškom periodu za Maticu srpsku, nakon obnavljanja, postao je 1837. njen sekretar. Predanim radom znameniti Karlovčanin uspeo je da obnovi Matičin fond i napuni do tada praznu kasu, zbog čega se smatra obnoviteljem ove značajne institucije. Sticajem istorijskih prilika, vratio se u rodno Karlovo i umro 1854. u pedesetoj godini života. Početkom 20. veka oba sela ubrzano su se razvijala i uvećavala. S monumentalnim crkvama, dvorcima, vetrenjačama, suvačama, železničkim stanicama, poštama, telegrafom, školskim i prosvetnim objektima, mlinovima, bankama, ciglanom, velikim zgradama opštine, bibliotekama, brojnim zanatskim, trgovačkim i ugostiteljskim objektima, ova dva banatska mesta izrastaju u prave varošice. U ratnom periodu 1941‒1945. Dragutinovo i Beodra, kao i čitav Banat, žive pod nacističkom okupacijom. Među partizanskim borcima herojstvom se posebno isticao Miloš Popov, komesar Dragutinovačkog partizanskog odreda, koji je poginuo na samom kraju rata, aprila 1945. na Sremskom frontu. Po njemu je ujedinjeno selo dobilo ime – Novo Miloševo. Na sastavnici nekadašnjih sela Beodre i Dragutinova izgrađen je moderan centar novog naselja sa Zadružnim domom, karakterističnom građevinom i svedočanstvom o uprostoravanju nove ideologije. Narednih godina niču i monumentalne građevine mesne zajednice i omladinskog doma, fudbalski stadion s natkrivenim tribinama, moderne zgrade doma zdravlja i pošte, lovačkog doma, osnovne škole, doma penzionera, tržnog centra… Do sredine pedesetih godina Novo Miloševo, među prvim mestima u Vojvodini, završava elektrifikaciju, a deceniju kasnije dobija modernu vodovodnu mrežu. U to vreme ono je imalo gotovo 10.000 stanovnika. Danas ih je oko 6.000. Zašto je tako, dalo bi se pričati. I potrajalo bi, jošte kako.``