Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 27 rezultata
1-25 od 27 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Пред нама је прва у низу књига из колекције Посебна издања – Рововац (1916), фототипско-транскрибовано издање рукописног листа Станислава Кракова. Овај јединствени хумористичко-сатирични рововски лист покренут је децембра 1916. године на обронцима Кајмакчалана, на само 150 м од бугарских ровова, а престао је да излази у Петелину јануара 1917. године. Од укупно седам бројева, сачувана су четири непотпуна које је Краков поклонио Народној библиотеци Србије 1942. године поводом обнављања њеног фонда након бомбардовања 6. априла 1941. године. За Рововац се може рећи да је много више од рововског листа. Рововац је хронологија збивања, ток живота, стање свести, сублимирано болно искуство, сурова реалност обојена сатиром, антиратним цинизмом, црним хумором. Због свог садржаја у којем очитавамо типизиране појаве својствене свим ратовима у свим временима, Рововац поседује универзално значење, док због времена настанка и раритетности примерка представља културно добро од изузетног значаја. 26 cm, 160 str, ilustrovano
Mek povez - 14 knjiga RAD BEOGRAD Korice sa vidljivim znacima korišćenja Unutrašnjost svih knjiga solidno očuvana - bez pisanja i podvlačenja B - D 1.KRIK IZ KOLEVKE - MILAN ILIĆ MAJA 2.KULA OD ČLANSKIH KARATA - DUŠKO M. PETROVIĆ 3.BOOK WAR - POP D. ĐURĐEV 4.PESI- MISTI I KOMUNISTI - MILOVAN VITEZOVIĆ 5.JA O TEBI JAO MENI - MILKO STOJKOVIĆ 6.KRIV JE OKTOBAR - VESKO IVANOVIĆ 7.AFRIKA ZA PETAMA - RADIVOJE BOJIČIĆ 8.POTREBNI SU NAM DOBROVOLJNI DAVAOCI KRVI - VUKOMAN BOŠKOVIĆ 9.IGRA ZGLAVKARA - BANE JOVANOVIĆ 10.OTPEVANA VREMENA - ZORAN R. KOVAČEVIĆ 11.SRPSKI AFORIZMI - ANĐELKO ERDELJANIN 12.A MENI NEPRIJATNO - ANĐELKO ERDELJANIN 13.CVRČAK JE POJEO MRAVA - MILAN BEŠTIĆ 14.ALISA U VAVILONU - SLOBODAN NOVAKOVIĆ
Vranjski bez muku u 25 lekcije Vranjsko – srpski rečnik Autor: Radmilo Milovanović Čaplja Izdavač: Vranjske, Vranje Godina izdanja: 2005. Meke korice Ćirilica Broj strana 101 str. Ilustrovano Stanje knjiga odlično 5- TROŠKOVE SLANJA SNOSI KUPAC LIČNO PREUZIMANJE MOGUĆE U CENTRU BEOGRADA Kutija 4
Izdavač: Paladin,Beograd God.izdanja: 2013 Pismo: latinica Povez: meki Stanje: dobro Stanje proverite na slikama! U svakom slučaju, pitajte preko poruka, tražite dodatne slike na mail, proverite dali vam odgovara stanje, i dajte ponudu.. Ko je hrabar, neka ga samo posmatra. :) Uštedite na poštarini i kupite što više knjiga! SRETNO! Kliknite na ovaj link ispod i pogledajte sve knjige što prodajem: http://www.kupindo.com/pretraga.php?Pretraga=knjiga&CeleReci=1&UNaslovu=0&Prodavac=palesztin&Grad=&CenaOd=&CenaDo=&submit=tra%C5%BEi ----- MA5 -----
Sve tri knjige odlično očuvane. Izdanje Kultura Beograd 1989. Samostalno autorsko prevodilačko izdanje Konstantina Vinavera, Slobodana Vinavera,Dragana Stojanovića,Dejana i Zorana Živkovića. Tvrdi povez,format 21 cm,lepo ilustrovana crtežima,247,271 i 300 strana.
Stanje: lepo očuvano Izdato:Slobodna Dalmacija,Zagreb 2004 Korica: meka Pismo : latinica Ovo se ne kupuje svaki dan. Stanje proverite na slikama. U svakom slucaju, pitajte preko poruka, tražite dodatne slike na mail, proverite dali vam odgovara stanje, i dajte ponudu.. Ko je hrabar, neka ga samo posmatra. :) Uštedite na poštarini i kupite što više knjiga! SRETNO! -----56-----
57617) TUCE NOŽEVA U LEĐA REVOLUCIJI , Arkadije Averčenko , Izdavačka knjižara Jugoistok doo Beograd 2011 , sa autobiografijom autora i biografijom autora i ilustracijama iz `Satirikona` zbirka političkih satira ruskog humoriste Arkadija Averčenka (1881-1925), objavljena 1921. godine u Parizu, sada se prvi put pojavljuje na srpskom jeziku. Averčenko urednik Satirikona, nekada, u carskoj Rusiji najpopularnijeg humorističkog časopisa, napustio je Rusiju posle boljševičke revolucije i preko Carigrada dospeo u Beograd, Pariz i Prag, gde je i umro. U Beogradu je objavio knjigu pripovedaka i roman Pohodcev i drugovi, i nekoliko humoreski u dnevnom listu Politika. Ruski Mark Tven, kako su ga nazivali na Zapadu, otkrivao je nehumanu suštinu boljševičkog režima koji nije ostvario predrevorucionarne nade: Rusija je ostala zemlja iste narodne bede, a postala je zemlja nove antikulturne stvarnosti i progona duhovnih sloboda. Tuce noževa u leđa revoluciji Lenjin je u Pravdi nazvao ’’visoko talentovanom knjižico’’ jednog ’’pobesnelog belogardejca’’ , u kojoj ima ’’izvanredno snažnih i izvanredno slabih mesta i da bi neke humoreske trebalo u Rusiji preštampati’’ . Averčenko je u beogradskoj zbirci svojih pripovedaka ’’odbio’’ Lenjinovu pohvalu u duhu onovremene nepomirljive sukobljenosti belih sa crvenima. Posle Drugog svetskog rata Averčenkova dela nisu u nas izdavana, niti u Sovjetskom Savezu i drugim zemljama ’’realnog socijalizma’’ . Sada u njegovoj domovini čitaoci ponovo otkrivaju univerzalne literarne vrednosti njegovih pripovedaka i svrstavaju ga u nastavljače gogolevskog humora. tvrd povez, format 13,5 x 21 cm , ilustrovano, ćirilica, 268 strana
Odlično stanje Nasradin hodža je lik iz kratkih satiričnih priča naroda Balkana, Bliskog i Srednjeg istoka i Sredozemlja. U pričama je predstavljen kao šaljivdžija koji šalama ostvaruje veliku korist varajući naivni narod. Najvjerovatnije je lik stvoren po istorijskoj ličnosti koja je živjela u 13. vijeku na području Srednjeg istoka. UNESKO je 1996—1997. godinu proglasio za „Međunarodnu godinu Nasradina hodže“.[1] U turskom gradu Akšehiru se svake godine od 5. do 10. jula održava festival posvećen Nasradinu hodži.[2] Krater Nasradin na Plutonovom mesecu Haronu je imenovan po Nasradin-hodži. Naslov Nasrudin hodža : anegdote / priredio Alija Isaković ; [ilustracije Hamid Lukovac] Vrsta građe knjiga Jezik srpski, hrvatski Godina 1984 Izdavanje i proizvodnja Sarajevo : Svjetlost, 1984 Fizički opis 239 str. : ilustr. ; 20 cm Drugi autori - osoba Isaković, Alija Lukovac, Hamid (Karton) Napomene Riječ čitaocu: str. 5-21 Napomene priređivača: str. 227-228 Bibliografija: str. 229-230. NAPOMENE PRIREĐIVAČA Ovaj izbor rađen je prema našim postojećim zbirkama i, manje, prema anegdotama štampanim u časopisima. Razumije se da su dosadašnji priređivači uvrštavali dio građe ranijih priređivača, tako S. Sremac od E. Mulabdića, a mnogi od S. Sremca, i slično. Od poratnih izdanja želim da istaknem zbirku Nasrudin-hodža, priče i dosjetke koje je sakupio Ahemt H. Jašaroglu i A. Bejtića u Priče Orijenta. Moj izbor nije antologijski već time što je najobimni¬ji do sada na našem jeziku. Želio sam da čitalac ima što veći izbor anegdota, a njihova vrijednost je pokazana intenzivnim preštampavanjima. U podjeli anegdotske građe odustao sam od ustaljenih načina: Nasrudin i njegova žena, npr., ili Nasrudin i Timur-Lenk i ponudio nešto novo: ne formalan predmet¬ni odnos već karakter odnosa, ne priču-sadržaj već „stil” pričanja. Mada je ovo moj vlastiti odnos, vjerujem da će se dopasti čitaocu. Razumije se, i u ovakvoj podjeli ima humornog jer pojmovi nisu striktno književnohistorijski. Dakle, podtekst, a ne tekst sam. Pri ovome, neke anegdote mogle bi podnijeti dvostruku podjelu, npr. istovremeno i filozofsku i vedru. Zašto ovako? Nasrudin je živ, on je dio naših domišljanja. I, nama je potrebna ova lektira, ona je zdrava i razumljiva. Oblici Nasradin, Nasredin, Nasruddin u pojedinih autora i priređivača zamijenjeni su oblikom Nasrudin koji je u Bosni i Hercegovini dominantan. Termin Nasrudin-efendija (osobito u Kapetanovića – Ljubušaka i E. Mulabdića) zamijenjeni su uobičajenim: Nasrudin-hodža. Iz citiranih tekstova sovjetskih autora vidi se raznovrsnost tih termina prema narodima i jezicima. Pošto su anegdote uzete iz raznih izvora, s raznim jezičkim, osobito leksičkim, svojstvima, ovdje su jezički ujednačene, uglavnom prilagođene onom načinu govorenja kako je uobičajeno u Bosni i Hercegovini. Slično je S. Sremac postupao uzimajući građu od E. Mulabdića, dajući joj svoj jezički vid. Naslovi nekih anegdota su promijenjeni. Rječnik turcizama nije dat. Upućujem čitaoca na „Turcizme u srpskohrvatskom jeziku” A. Škaljića, „Svjetlost”, 1965, i kasnija izdanja. Žao mi je što, zbog suženog obima, nismo uz ovo izdanje štampali i Bibliografiju radova o Nasrudin-hodži koju je priredio Mustafa Ćeman. A. I. Sarajevo, oktobra 1982. Nasredin-hodža ili Nasrudin-hodža je lik iz kratkih satiričnih priča naroda Jugozapadne i Centralne Azije, te Balkana i Sredozemlja. U pričama je predstavljen kao šaljivdžija koji šalama ostvaruje veliku korist varajući naivni narod, ponekad je predmet poruge, dok se u drugim pričama javlja kao mudrac i filozof čije šaljive opaske imaju pedagoški karakter. Lik je najvjerovatnije stvoren po historijskoj ličnosti koja je živjela u kasnom srednjem vijeku, no precizno vrijeme i mjesto nije moguće utvrditi. Historičari i etnolozi najčešće ga datiraju u seldžučki ili timuridski period, a predložena mjesta rođenja su ili centralnoazijska Buhara, ili područje Iranskog Azarbajdžana i istočne Anadolije. Postoji i mogućnost da je lik stvoren na temelju dvije ličnosti sličnog karaktera koje su živjele u različitim gradovima odnosno vremenima. UNESCO je 1996–1997. godinu proglasio za „Međunarodnu godinu Nasredin-hodže“. U turskom gradu Akšehiru se svake godine od 5. do 10. jula održava festival posvećen Nasredin-hodži.[1] Nasredin nasradin muslimanska književnost narodna usmena književnost muslimana
Dragan Z. Milojević Japanac, NAROD SE POSRA U SUD, drugo izdanje, Beograd, 2019. Originalni meki kartonski povez. Odlična očuvanost, nova, nekorišćena, bez oštećenja. Jezik srpski, ćirilica, 317 str. Izdaje i štampa: `Partenon` Beograd. Ilustracije: Suzana Dželatović. Predgovor: Aleksandar Mihajlović, `Slovo o knjizi`. Deo edicije: `Biblioteka Posebna izdanja Partenon`.
Naziv: Zamena mesta priča o dva kampusa Autor: Dejvid Lodž Godina izdanja: 1996 Izdavač: Biblioteka albatros-Filip Višnjić, Beograd Povez: Mek Pismo: Latinica Stanje kao na slikama. Odlično očuvano. Unutrašnjost je nekorišćena. Opis: Menjanje mesta (1975) je prvi „roman u kampusu“ britanskog romanopisca Dejvida Lodža. Podnaslov je „Priča o dva kampusa“, a samim tim i književna aluzija na Priču o dva grada Čarlsa Dikensa. To je prvi roman u trilogiji, a zatim slede Mali svet (1984) i Lepo delo (1988), u kojima se ponovo pojavljuje nekoliko istih likova. Menjanje mesta je komični roman sa ozbiljnim podvodnim tokovima. Priča o šestomesečnom programu akademske razmene između izmišljenih univerziteta smeštenih u Rumidžu (po uzoru na Birmingem u Engleskoj) i Plotinu, u državi Euforija (po uzoru na Berkli u Kaliforniji). Dva akademika koji učestvuju u razmeni imaju po 40 godina, ali se u početku čini da inače imaju malo toga zajedničkog, uglavnom zbog različitih akademskih sistema u njihovim matičnim zemljama. Engleski učesnik, Philip Svallov, veoma je konvencionalan i konformistički britanski akademik, i pomalo zadivljen američkim načinom života. Nasuprot tome, Amerikanac, Moris Zap, je visoko rangirani američki profesor koji pristaje da ode u Rummidge samo zato što njegova žena pristaje da odloži brakorazvodni postupak kojim se već dugo preti, pod uslovom da se iseli iz bračnog doma na šest meseci. Zapp je u početku i prezir i zabavlja se onim što on doživljava kao amaterizam britanske akademije. Kako razmena napreduje, Svallov i Zapp otkrivaju da počinju da se iznenađujuće dobro uklapaju u svoje novo okruženje. U toku priče, svaki muškarac ima aferu sa ženom drugog. Pre toga, Svallov spava sa Zapovom ćerkom Melani, ne shvatajući ko je ona. Ona se sastaje sa njegovim bivšim studentom, Čarlsom Bunom. Svallov i Zapp čak razmišljaju da ostanu zauvek. Knjiga se završava tako što su dva para okupljena u hotelskoj sobi u Njujorku da odluče o njihovoj sudbini. Roman se završava bez jasne odluke, iako nastavak Mali svet: Akademska romansa otkriva da su se Svallov i Zapp vratili u svoje domovine i domaće situacije.
odlično očuvana sa minimalnim tragovima čitanja Džejms Grover Turber (8. decembar 1894 — 2. novembar 1961) je bio američki karikaturista, pisac, humorista, novinar i dramaturg. Bio je najpoznatiji po svojim crtanim filmovima i kratkim pričama, objavljenim uglavnom u The Nev Iorker-u i prikupljenim u njegovim brojnim knjigama. Thurber je bio jedan od najpopularnijih humorista svog vremena i slavio je komične frustracije i ekscentričnosti običnih ljudi. Njegova dela su često adaptirana u filmove, uključujući Mušku životinju (1942), Bitku polova (1959, zasnovanu na Thurberovom „Sedištu mačke-ptice”) i Tajni život Voltera Mitija (adaptiran dva puta, 1947. i u 2013).
TUCE NOŽEVA U LEĐA REVOLUCIJI Arkadije Averčenko Str 268 Povez tvrd Stanej knjige knjiga je nova OSTALE MOJE AUKCIJE MOŽETE POGLEDATI PREKO LINKA http://www.kupindo.com/pretraga.php?Prodavac=rere&Grupa=1 Kupovinom više knjiga značajno štedite na poštarini. O knjizi sa autobiografijom autora i biografijom autora i ilustracijama iz `Satirikona` zbirka političkih satira ruskog humoriste Arkadija Averčenka (1881-1925), objavljena 1921. godine u Parizu, sada se prvi put pojavljuje na srpskom jeziku. Averčenko urednik Satirikona, nekada, u carskoj Rusiji najpopularnijeg humorističkog časopisa, napustio je Rusiju posle boljševičke revolucije i preko Carigrada dospeo u Beograd, Pariz i Prag, gde je i umro. U Beogradu je objavio knjigu pripovedaka i roman Pohodcev i drugovi, i nekoliko humoreski u dnevnom listu Politika. Ruski Mark Tven, kako su ga nazivali na Zapadu, otkrivao je nehumanu suštinu boljševičkog režima koji nije ostvario predrevorucionarne nade: Rusija je ostala zemlja iste narodne bede, a postala je zemlja nove antikulturne stvarnosti i progona duhovnih sloboda. Tuce noževa u leđa revoluciji Lenjin je u Pravdi nazvao ’’visoko talentovanom knjižico’’ jednog ’’pobesnelog belogardejca’’ , u kojoj ima ’’izvanredno snažnih i izvanredno slabih mesta i da bi neke humoreske trebalo u Rusiji preštampati’’ . Averčenko je u beogradskoj zbirci svojih pripovedaka ’’odbio’’ Lenjinovu pohvalu u duhu onovremene nepomirljive sukobljenosti belih sa crvenima. Posle Drugog svetskog rata Averčenkova dela nisu u nas izdavana, niti u Sovjetskom Savezu i drugim zemljama ’’realnog socijalizma’’ . Sada u njegovoj domovini čitaoci ponovo otkrivaju univerzalne literarne vrednosti njegovih pripovedaka i svrstavaju ga u nastavljače gogolevskog humora.