Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-25 od 145 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Stanje kao na slici. Knjiga je kompletna, bez podvlacenja. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Troskove slanja snosi kupac. A 387
Savremenik broj 7-8 Klod Levi-Stros - Prica o Asdivalu, Maks Liti - Proucavanje bajki, E.M.Meletinski - Mit i istorijska poetika folklora, Zarko Trebjesanin... Godina - 1986. Casopis u dobrom stanju.bez podvlacenj,sa par stranica izdvojenih od sredine,mek povez,format 24 cm,149 str. (01)
Epska vertikala u srpskoj istoriji, dr Radovan Samardžić, majstor Manojlo ili legenda manastira Arđeš, Vukosava Karanović, Vizantijsko igračko nasleđe, dr Dragoslav Antonijević, Rad Tihomira Đorđevića na proučavanju Roma, Andrijana Gojković, i drugi, u dobrom stanju velok2
Tihomir R. Đorđević - Naš narodni život Srpska književna zadruga, SKZ, Beograd, 1923 192 str. tvrdi povez stanje: dobro, potpis na predlistu. KOLO XXVI KNJIGA 174 SADRŽAJ: - Naši narodni običaji - Knežine u Srbiji za vreme prve vlade Kneza Miloša - Selo kao društvena zajednica za vreme prve vlade Kneza Miloša - Celibat i brak u našem narodu - Razvod braka - Posinjenje - Domazet - Selo kao naselje za vreme prve vlade Kneza Miloša - Naši seoski zanati - Naša narodna umetnost - Ubijanje staraca - Jedna kazna za žene - Mandragora - Narodni pesnik i narodna tradicija - Objašnjenje nekolikih narodnih poslovica - Maštarije u „Gorskom Vijencu“ - Partenogeneza - Čudnovate ljubavne čini - Pogovor Tihomir Djordjević (Knjaževac, 19. februar 1868 — Beograd, 28. maj 1944) je bio etnolog, folklorista i kulturni istoričar, profesor beogradskog univerziteta. Rođen je u patrijarhalnoj porodici. Otac Raja je služio kao sveštenik u Brestovcu i Lužanu kod Aleksinca. O detinjstva se nalazio u neposrednom dodiru sa selom i narodom, što je uticalo da se još od mladosti, pa sve do smrti posveti proučavanju naroda, njegova života i kulture. Završio je istorijski-filološki odsek Velike škole u Beogradu, a zatim je studirao u Beču i Minhenu, gde je doktorirao 1902. godine. Đorđevićev opus je veliki - broj njegovih radova je oko sedam stotina. Đorđevićeva interesovanja bila su veoma široka i različita i kreću se od detaljnih analiza narodnog života Srba, preko etnografskih istraživanja života drugih naroda u Srbiji (Roma, Vlaha, Cincara, Grka, Čerkeza itd), do folklorističkih i socioloških studija ne samo Srbije, već i Balkana. Prvi je sistematizovao i izvršio opštu klasifikaciju narodnih igara i dao teorijske i istorijske poglede na narodne igre relevantne za vreme u kojem je radio. Postavio je i razradio metodska uputstva za sakupljače i opisivače narodnih igara. Održavajući je stalne veze s kolegama iz inostranstva, bila mu je dostupna najvažnija literatura tadašnjih pregalaca na polju etnologije i folkloristike. Imao je dobar uvid u najnovije naučne pravce, posebno je dobro poznavao tadašnju nemačku etnološku literaturu, u kojoj je narodna igra razmatrana iz više uglova. Zahvaljujući njemu i podršci koju je dobijao od kolega iz inostranstva, krajem 19. veka stvareni su uslovi za sakupljanje narodnih igara u najširem njihovom značenju. Raspravu i klasifikaciju narodnih igara je objavio u knjizi „Srpske narodne igre” (kao devetu knjigu Srpskog etnografskog zbornika 1907. godine). Ona predstavlja nezaobilazno delo u proučavanju narodnih igara u širem smislu reči.[3] Do objavljivanja ovog dela Đorđević nije objavio nijedan članak u izdanjima Srpske kraljevske akademije nauka u Beogradu, i tek nakon njegove objave je uspostavio tešnji kontakt sa akademijom, koju je inače veoma uvažavao. Iako nije bio antropolog, prvi je naučnik u nas koji je eksplicitno ukazao na značaj paleoantropologije za istoriju i etnologiju. Godine 1908. je kroz rad Neznano groblje u Žagubici, pokazao da su stara groblja, nekropole, izvor primarnih podataka za mnoge nauke.[5] U knjizi Đorđević naglašava da podaci, do kojih se dolazi izučavanjem skeleta i grobnih priloga, praktično predstavljaju jedini izvor elemenata o građi, izgledu i načinu života ljudi u određenom periodu prošlosti. Izabran je za dopisnog člana Srpske kraljevske akademije 19. februara 1921, a za redovnog 16. februara 1937. Najvažnija dela: Iz Srbije kneza Miloša, I i II, 1922-1924 Cigani u Srbiji, doktorska disertacija Naš narodni život, I-X
Zivot i kultura zaostalih plemena - Spiro Kulisic Veselin Masleša Sarajevo iz 1960. 152 strane. Očuvanost 3+. podvlačeno u određenoj meri crvenom grafitnom olovkom. Sadržaj je na dodatnim slikama. Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku. Ovo je najjeftiniji primerak na sajtu na dan postavljanja! POGLEDAJTE I OSTALE predmete KOJE PRODAJEM POPUST NA VIŠE KUPLJENIH PREDMETA, PITAJTE! KLIKNITE NA LINK http://www.kupindo.com/Clan/zambezi/SpisakPredmeta ------------------------------ 27062019