Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
1-23 od 23 rezultata
Broj oglasa
Prikaz
1-23 od 23
1-23 od 23 rezultata
Prikaz
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Ljiljana Radulovački - Romi u Sremu: Neki vidovi usmenog folklora Roma u Sremu. Izdavač: Nezavisna izdanja Slobodan Mašić, Beograd, 2004. Tvrd povez, latinica, 20 cm., 160 strana. Knjiga je kao nova. a) Narodni običaji - Romi - Srem b) Romske narodne izreke (Blagoslovi, zdravice, kletve i psovke) c) Romski jezik - Psovke - Srem Biblioteka NOVA Broj 204 Knjiga je deo projekta Muzeja Srema u Sremskoj Mitrovici, a obuhvaćena su istraživanja u Inđiji, Irigu, Pećincima, Rumi, Sremskoj Mitrovici, Staroj Pazovi i Šidu - četrdesetak seoskih i gradskih enklava, a rezultati su dragoceni za sve one koji se zanimaju za folklor, etnologiju i jezik Roma.
Stanje kao na slici. Ako niste sigurni da Vam odgovara, pitajte za dodatni opis knjige PRE kupovine, i bice Vam odgovoreno u najkracem roku. Naknadne reklamacije ne prihvatam. Robu šaljem nakon uplate. Besplatna dostava podrazumeva slanje preporucene tiskovine postom nakon sto uplatite knjigu na racun koji ce vam biti dostavljen . A 132
NOVO - PAZARSKI SANDŽAK I NJEGOV ETNIČKI PROBLEM - Ivan Kosančić Sa predgovorom Jovana Cvijića i jednom etnografskom kartom Izdavač: IKP Nikola Pašić, Beograd Godina izdanja: 1998 Pismo: ćirilica Povez: meki Dimenzije: 20 x 13 cm Broj stranica: 70 Stanje kao na slici, dobro očuvana knjiga nacionalana politika, etničke grupe, etničke grupe u srbiji, srpska etnografija, srbi u novo-pazarskom sandžaku
VASILIJE PRIBIŠIĆ BRATSTVO PRIBIŠIĆA - iskustva i saveti predaka Izdavač - V. O. Pribišić, Beograd Godina - 2000 280 strana 24 cm Povez - Broširan Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: Umesto predgovora Putopis 1. Zavičaj 2. Predanje o poreklu 3. Pretpostavke o poreklu prezimena 4. Nedovoljno poznati Pribišići 5. Vojin i njegovo doba Begluk i kuluk Vojinovi saveti sinovima Deoba Vojinovih sinova 6. Traganje za vodom Radovi na jami kapuši 7. Nastanak i razvoj zajednice Izgradnja čatrnje kraljuše Ristina i Lazareva deca Kakav domaćin takva i zajednica Novi domaćin Mijo Nevolja nikad ne ide sama Potvrđene vrednosti Vojinovih poruka Izbor Mije za kodžobašu-kneza Redovni poslovi i zbivanja 8. Prava i obaveze žena Žene i njihove patnje Surovi običaji pogađali su žene Još ponešto o ženama Neobične ženidbe 9. Značajniji radovi Izrada i opravka objekata i opreme Novi korisni poslovi Graditelji žrvanja, vodenice i čamca Sklanjanje u brdo namirnica ispred Turaka 10. Unučad Riste i Lazara Vojinova 11. Aktivnost Đurinih sinova 12. Stanovanje 13. Neki verski običaji Mladalački nestašluci Starije osobe i deca Odnos prema drugim verama (nacijama) 14. Uobičajeni postupci i navike Utvrđivanje doba dana Određivanje godina starosti 15. Kultura i obrazovanje 16. Razgovori na Rampi 17. Tri poznate Anđe i Rista 18. Dioba 19. Od podele zajednice do Hercegovačkog ustanka 20. U toku Hercegovačkog ustanka 21. Pod Austro-ugarskom okupacijom 22. Odlazak na rad u Ameriku Uslovi života i rada u Americi Šta su ostvarili u Americi 23. Patnje tokom Prvog svetskog rata 24. Solunski Dobrovoljci 25. Između Prvog i Drugog svetskog rata Seobe u Banat i Metohiju Časovnik sa inicijalima `MP` Ni škola ne daje sve 26. Tokom Drugog svetskog rata Odlazak sposobnijih u više jedinice NOV 27. Seobe i druge promene posle Drugog svet. rata 28. Iskusni a još snažni umiru 29. Bratstvo pri kraju HH veka 30. Potomci Vojina Pribišića 01.01.2000. 30. Zabeleška o autoru 31. Literatura 32. Šeme Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Nadežda Polovina : HRONIKA SLATINE, MRŠINACA, KUKIĆA I ŽAOČANA - Sa prilogom o porodici Kaplarević iz Mršinaca , Izdavač Komnen R. Kaplarević Beograd 2004, str. 272. Očuvanost 4- ; ima posvetu od izdavača Капларевић (породица) Села -- Историја -- Чачак (општина) Слатина (код Чачка)
Spoljašnjost kao na fotografijama, unutrašnjost u dobrom i urednom stanju! Turopolje je deo Posavine južno od Zagreba, ograničeno desnom obalom Save na istoku i severu, Vukomeričkim goricama na zapadu i Kupom na jugu. Geografski položaj Geografski u najužem smislu Turopolje se odnosi na ravnicu koja se pruža na aluvijalnoj ravni dugoj 45, a širokoj do 23 km, koje zauzima područje od oko 600 km², s prosečnom visinom od 110 metara nadmorske visine. Turopoljska aluvijalna ravan nalazi se između Posavine (močvarnije nizije uz reku Savu) na severu i Vukomeričke gorice (niskog uravnjenog gorja)na jugu. Kroz Turopoljsku niziju teče reka Odra s pritokom Lomnicom. U nešto širem smislu u Turopolje se ubraja prostor nekadašnje opštine Velika Gorica koji obuhvata Turopoljsku Posavinu, Turopoljsku ravnicu, srednji deo Vukomeričkih gorica sve do srednjeg Pokuplja. U najširem smislu od davnine Turopoljem se naziva širi prostor koji je ograničen sa prirodnim međama a proteže se između reke Save na severu, reke Kupe na jugu, Žumberačke gore na zapadu i dela grada Siska koji se nalazi u međurečju Save i Kupe na istoku. Najveće naselje je grad Velika Gorica, koje se pod imenom Gorica prvi put spominje 1228. godine. Druga važnija naselja su: Mraclin (mlađe kameno doba), Velika Mlaka, Staro Čiče (bronzano doba), Šćitarjevo (rimsko doba), Gornji Hruševec (rimsko doba), Lukavec (15. vek), Lekenik, Vukojevac, Pešćenica, Buševec, Kuče, Ogulinec, Kravarsko, Vukovina, Pokupsko, Poljana Lekenička, Brežani Lekenički, Bukevje, Roženica, Gornji Vukojevac, Donji Vukojevac...itd. Istorija Ime Turopolje nastalo je po vrsti Evropskog Bizona (govedu Tur) koje je živelo u Turopoljskim šumama hraneći se visokom travom i raznim drugim biljem. Poslednji primerak te životinje zabiležen je oko 1800-te godine. Prvotno prostor Turopolja nastao je kao Turopoljski Arhiđakonat (kasnije „Plemenita opština Turopolje“) protežući se od Samoborsko-Okićkog poseda na zapadu pa sve do Lekenika gde se graničila sa Kaptolskim-Sisačkim posedom na istoku, na severu od Svete Klare i reke Save graničeći se sa posedima Gradeca i Zagrebačkog Kaptola pa sve do Gornjeg Hruševca na jugu u Vukomeričkim goricama gde je Turopolje graničilo sa posedom Topuske opatije. Unutar ovih granica živelo je slobodno stanovništvo koje je bilo udruženo u porodične zadruge i posedovalo je svoju vlastitu zemlju te nije bilo podložno velikašima niti bilo kakvom kmetskom odnosu. Zbog povlastica koje je stanovnicima Turopolja dao Hrvatsko-Ugarski kralj Bela četvrti, Turopoljci su zadržali slobodu i postali Plemići jednoselci (sami svoji gospodari) i nikada nisu postali ničiji kmetovi. Oduvek su Turopoljci zbog sačuvane slobode i samostalnosti bili slobodoumni i ponosni ljudi što je na zanimljiv način opisao poznati Hrvatski književnik i novelist Slavko Kolar u svojim novelama „Breza“ i „Svoga tela gospodar“ opisujući život Turopoljskog sela Gornji Hruševec. Nakon drugog svetskog rata ukinuta je „Plemenita opština Turopolje“ i nastala je nova opština pod imenom Velika Gorica kao naslednica nekadašnje opštine. U devedesetim godinama 20-og veka opština Velika Gorica raspala se na Grad Veliku Goricu, i opštine Kravarsko, Pokupsko i Orle kao pravne naslednice nekadašnje Plemenite opštine Turopoljske....
Izdavač: Izdanje autora, Beograd Povez: broširan Broj strana: 72 + karta u dodatku Odlično očuvana. Uroš Vukobrat već duže vrijeme izučava istoriju Srba srpske Tromeđe. Tromeđa je tačka gdje se susreću granice više država. Pod Srpskom Tromeđom podrazumijeva se teritorija triju država sa opštinama u Bosni (Grahovo, Drvar, Petrovac i Glamoč) u Dalmaciji (Knin, Benkovac i Obrovac) u Lici (Srb i Lapac) gdje su Srbi većinski narod (preko 90%). S A D R Ž A J: 1. Položaj i stanovništvo 2. Ustanak 1875-1878. godine 3. Prilozi: - Srpska prezimena na Tromeđi - Pismo ustanika predsjedniku srpskog ministarstva u Beogradu - Pismo ustanika Aleksandru II, caru sviju Slovena - Pismo ustanika begovima u Petrovcu - Pismo Skupštini opštine Drvar za proglašenje Trga Goluba Babića... (K-162)
DRENICA DRUGA SRPPSKA SVETA GORA Tatomir Vukanović Antropogeografska i etnološka razmatranja na terenu i u narodu vršena 1934 -1937 godine Muzej u Prištini 1998 strana 378 , Biblioteka Čuvari baštine Tvrdi povez ilustrovano , format 25 x 18 Minimalna oštećenja u vidu nekoliko tačkica ostalo vrlo dobro očuvano 26.10.2021