5: Divlja Sijera 6: Sudbina jednog desperada 7: Usamljeni grad 8: Razlog za umiranje Divlje prerije Vajominga pretkraj devetnaestog veka. Neustrašivi revolveraš Durango obilazi usamljene gradiće i granične postaje u potrazi za banditima. Opremljen svojim čuvenim automatskim mauzerom, on, koga su prozvali Mirotvorac, nijednog trenutka ne okleva da zaobiđe zakon kako bi sproveo svoju ličnu pravdu. Kad barut govori, sneg i prašina poprimaju boju krvi.

Sadrži: "A. G. Matoš", "Hajne u pismima"," Ljubavna lirika Petra Preradovića", "Naša književnost i rat", "Volt Vitmen (1819-1919.)", "Pozorište iznenađenja","Jedna ratna knjiga Gabriela d’Anuncija", "Pjesma nad pjesmama", "Legenda o svetom Francisku iz Asizija", "Legenda o Lauri i Petrarki", "Goja", "Simon Bolivar Oslobodilac", "Razgovor sa Gojom", "Likovi", "Moj prvi susret sa delom M. Gorkog", "O petparačkoj literaturi", "Beleška o rečima"; "O priči i pričanju" i "Govor na Jagelonskom univerzitetu" te kritike Andro Kovačević: "Posljednji Nenadić", Viktor Car Emin:" Iza plime", "Stari pjesnici", Dr. Tomo Kumičić: "Erna Kristen", Dragutin Domjanić: "Kipci i popevke", Josip Kosor: "Mime", U. Donadini: "Kamena s ramena" i Ante Petravić:" Treće studije i portreti".

Sadrži: Život Arsenjeva (roman), Antonovke, Gospodin iz San Francisca i Čangovi snovi (pripovijetke), Autobiografske bilješke, Gorki, Nobelovi dani (autobiografski zapisi).

Sadrži sledeće drame: Bundu od dabrovine, Hannelino uznesenje, Michaela Kramera, Herberta Engelmanna, Pred suton; berlinsku tragikomediju Štakori i rekvijem Pomračenja.

Radnja ove komedije smeštena je u Firenci. U gostionici s prenoćištem koju je Mirandolina naslijedila od oca. radi verni poslužitelj Fabrizio koji je zaljubljen u Mirandolinu i želi da je oženi. Tu su i gosti, grof i markiz, koji joj se udvaraju svaki na svoj način. Mirandolini nije mrska ta igra s obožavaocima, a poseban joj je izazov ženomrzac vitez pa ona odlučuje da ga nauči pameti navevši ga da se u nju zaljubi...

Iz recenzije: ’’Zamišljena kao hardware i software istarske hrvatske kulture, kao veliki čakavski rječnik, vokabular dijalekta i povijesti, leksikon pojmovlja, osoba i iskustava, ova pismarica ditinjska Milana Rahovca sažima priču o Istri njegove mladosti i djetinjstvai podsjeća na priču o Istri njegova oca i djeda.’’

Zbirka priča.

Prestonica helenističkih kraljevstava i drugi grad po veličini Rimskog carstva, Aleksandrija je dugo, poput njenog svetionika – Farosa – jednog od Sedam svetskih čuda, obasjavala antički svet. Bila je prestonica matematike, astronomije, geografije, filologije i pesništva. U Aleksandriji je prevedena Septuaginta, što je uticalo na tok svetske istorije, u njoj se iskristalisalo pravoslavlje u ogorčenim hristološkim borbama sa arijanstvom, monofizitstvom i monotelitstvom. Ona je i rodno mesto neoplatonizma i bezbrojnih verskih i mističnih učenja poput gnosticizma. Neke pojave i učenja su mogla samo u njoj da nastanu, neka pitanja samo u njoj da se postave, tvrdi engleski pisac E. M. Forster (1879–1970), koji u ovom delu nazire karakterističnu aleksandrijsku nit koja se da prepoznati u brojnim fenomenima, ma kako delovali na prvi pogled različito i nesrodno. Knjiga „Aleksandrija. Istorija i kultura“ je obogaćena brojnim korisnim dodacima – geografskim kartama, hronološkim tabelama, bibliografijom, indeksom, komentarima, predgovorom i pogovorom. Ovo izdanje sadrži i preko 160 ilustracija, od kojih su mnoge u koloru, što predstavljava svojevrsnu kulturnu istoriju Aleksandrije u slikama od antičkog do savremenog doba.

Despot Stefan Lazarević: Natpis na mramornom stubu na Kosovu (XV vek) Isajia (Dimitrijević–Tucak): Stanje crkava u prizrenskom kraju (1731) Gedeon Josif Jurišić: Dečanski prvenac (1852) Miloš Milojević: Putopis dela prave stare Srbije (1871) Zarija R. Popović: Pred Kosovom (1878) Panta Srećković: Putničke beleške Simeon Gopčević: Stara Srbija i Makedonija (1890) Milojko Veselinović: Pogled kroz Kosovo (1895) Todor P. Stanković: Putne beleške po Staroj Srbiji (1871–1898) Branislav Nušić: Kosovo – opis zemlje i naroda i Sa Kosova na sinje more (1903) Ivan Ivanić: Iz putnih beležaka (1903) Grigorije Božović: Putopisi (1908-1940) Milan Rakić: Konzulska pisma (1905–1911) Dragiša Vasić: Dva meseca u jugoslovenskom Sibiru (1919) Rastko Petrović: Sveta seljanka na Kosovu (1924) Janićije Popović: Gračanica (1927) Veljko Petrović: Vremena i događaji (1932) Strani putopisi Feliks Petančić: Knjižica o putovima prema Turskoj (1502) Benedikt Kuripešić: Putopis kroz Bosnu, Srbiju, Bugarsku i Rumeliju (1530) Filip Difren-Kane: Putovanje na Istok od Filipa Difren–Kanea (1573) Žan Palern Forezjen: Putovanja po stranim zemljama G. Žana Palerna Forezjena, sekretara Fransoe de Valoa ...... Lion 1606 (1582) Marin Bici: Iskušenja na putu po crnogorskom primorju i Albaniji i Srbiji (1610) Evlija Čelebija: Putopisi (1660) Edvard Braun: Kratak izveštaj o nekim putovanjima po Ugarskoj, Srbiji, Bugarskoj, Makedoniji, Tesaliji, Austriji, Štajerskoj, Koruškoj, Kranjskoj i Furlaniji (1673) Marin Kabužić (Kaboga): Zapisci plemenitoga gospara Marina Marojice Kaboge, izvanrednoga poslanika republike Dubrovačke na Carigradskom dvoru (1706–1707) Ig Pukvil: Iz puta u Grčku Fransoa Pukvila (1807) Ami Bue: Zbirka maršruta kroz evropsku Tursku (1836–1838) Aleksandar Giljferding: Putovanje po Hercegovini, Bosni i Staroj Srbiji (1859) Johan Georg Han: Putovanje kroz porečinu Drina i Vardara (1867) Georgina Mjuir Mekenzi, Adelina Ibri: Putovanja po slovenskim oblastima Turske u Evropi (1877) Ivan Stepanovič Jastrebov: Stara Srbija i Albanija, zabeleške s putovanja (1904) Meri Edit Daram: Kroz srpske zemlje (1904) Rebeka Vest (Sesilija Isabel Ferfild): Crno jagnje i sivi soko (1941) Izdavanje knjige pomogli su Ministarstvo kulture Srbije i Sekretarijat za kulguru grada Beograda

Ostali naslovi iz oblasti: Politika

Knjiga je dobro očuvana. Etimološki rečnik esperanta. 503 strane.

Jack McCoy - The book of submarines , izdanje Grosset & Dunlap iz 1966-te . Knjiga je fantastično očuvana za godište !!! Korice - 5- , unutra kao nova !

Reč izdavača: ’’Nehajevljev Bijeg tipičan je primjer proze hrvatske moderne koji je zbog preoštre kritike autorova suvremenika A. G. Matoša dugo godina nepravedno skupljao prašinu na policama biblioteka koju su otresali samo predani kroatisti. Kako bi učenici lakše mogli pratiti Nehajevljev tekst, na rubnicama knjige objavili smo tumačenja nepoznatih riječi i pojmova, a Mirjana Živny u metodičkoj se obradi osvrnula na važna obilježja Bijega i utjecaje što ih je autor imao na razvoj hrvatske književnosti.’’

Zbirka izabranih dela. Reč izdavača: ’’Izbor iz djela jednoga od najvećih hrvatskih suvremenih književnika, književnog znanstvenika i prevoditelja Ivana Slamniga pružit će uvid u sintezu autorova književnog opusa u svoj njegovoj raznolikosti. Izbor sadrži zbirku najvažnijih i najpoznatijih pjesama, dvije novele, dvije radiodrame i dvije književnoznanstvene studije. Knjiga je opremljena prilozima - predgovorom, životopisom, izborom citata iz prikaza i književnopovijesnih radova o Ivanu Slamnigu, popisom njegovih knjiga i bibliografijom radova o njemu.’’

Zbirka proza. Iz recenzije: ’’Nije slučajno da ovih dvadeset proza autor nije objedinio naslovom ni jednom pojedinom, nego novim naslovom koji na metaforičkoj razini sugerira tumačenja: Balade o šiblju i vodama doista je niz balada o nekim ljudskim sudbinama koje su se na različite načine pokušale uklanjati životnim vodama. Pri tom u Baladama to nisu vode povijesti i politike kojima likovi većine njegovih kasnijih proza nisu izbjegle, ovdje je riječ o nekim posve životnim okolnostima koje postaju građom za priče o malim ljudima kojima priroda daleko više određuje život nego što bi sami to htjeli. Poput svih vrsnih i mudrih pripovjedača, Aralica ne nameće tumačenja i poante, nego jednostavno samo pripovijeda, jednako uzbudljiv u minucioznom opserviranju vanjskih opisa prirodnih ambijenata kao i u introspektivnom poniranju do strahova i stanja svojih likova.’’

Zbirka od dvanaest pripovedaka: Carske kočije, Veprovi, Zrno ječma, Školjka, Mravi, Ne dijeli nedjeljivo!, Pazi da svijetlo u tebi ne postane tama, Životopis Jusufa Maškovića, Stjegovi nad bijelim ljiljanima, Propast magnuma, Nema grijeha u stopalima i Prvoš.

Reč izdavača: ’’Doživio je u Hrvatskoj priličan odjek, osobito nakon Drugoga svjetskog rata, ali je danas potrebno predstaviti Francea na nov i relevantniji način, tj. uzeti u obzir ono što prethodni naraštaji nisu prepoznali: lucidan, polemički i rijetko proročki odnos prema povijesnoj zbilji. Izbor iz djela sadrži romane Bogovi žeđaju (preveli Branka i Ivo Hergešić) i Otok pingvina (prevela Ksenija Jančin), pripovijetku Modrobradi i njegovih sedam žena (prevela Ksenija Jančin).’’

Pre šest godina jedna grupa ljuti krenula je na safari u Afriku. Samo jedna žena se vratila. Ona jedina može da prepozna ubicu. Inspektorka Jane Rizzoli i patolog Maura Isles imaju nov slučaj - desilo se jedno veoma bizarno ubistvo u Bostonu. Ubrzo pronalaze ostatke još jedne žrtve i shvataju da je reč o serijskom ubici koji ubija već godinama. Da nije to čuveni ’’safari-ubica’’?

Ostali naslovi koji sadrže ključne reči: Beograd Ostali naslovi iz oblasti: Enciklopedije, leksikoni

Georg Hajnrih Olendorf, UČENjE FRANCUSKOG JEZIKA U ŠKOLI I VAN ŠKOLE, prva knjiga, Državna štamparija, Beograd, 1875. Naknadni tvrdi kartonski polukožni povez iz epohe. Dobra očuvanost u globalu, s obzirom na godine, korice su pohabane od upotrebe, ali je povez kompaktan, listvi ne ispadaju; na naslovnoj stranicima zapisa i potpisa prethodnog vlasnika. Jezik srpski i francuski, ćirilica i latinica, 585 str. Veoma retko.

Izbor crtica i kratkih priča

Zbirka izabrane poezije.

Reč izdavača: »U svakom slučaju ja sam tu, jer sam pisao pjesme, apsolutno nekoristan proizvod, ali gotovo nikad škodljiv i u tome leži neka njegova plemenitost«, izjavio je na dodjeli nagrade talijanski nobelovac Montale kojega predstavljamo izborom pjesama iz zbirki ’’Sipine kosti’’, ’’Prigode’’, ’’Oluja i drugo’’, ’’Satura’’, ’’Dnevnik iz 71. i 72.’’, ’’Bilježnica četiriju godina’’ i ’’Ostali stihovi i rasute pjesme’’.

Iz recenzije: ’’Dobro i zlo, sloboda i ropstvo, prijateljstvo i mržnja u godinama rata i godinama mira. Pripovjedajući o vremenu mletačko-turskog rata s početka 18. stoljeća autor nam kazuje priču o očuvanju identiteta, snošljivosti i ekumeni: dva čovjeka iz puka - kršćanin Matija Grabovac i musliman Mesud Zunić - izgrađuju postojano prijateljstvo usprkos vjerskim i civilizacijskim razlikama. Ova priča o vlasti i tlačenju, u kojoj bi robovi trebali prodavati robove, svojevrsni je nastavak romana Put bez sna. Duše robova - metafora o genezi robovanja.’’