Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 1184 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Cena
450 din - 499 din
Arhipelag, 2009. Tvrd povez, 180 strana. Odlično očuvana. Tri tematska ciklusa priča Jelene Lengold u knjizi Pretesteriši me: priče o ljubavi i svakodnevici, priče o odrastanju i porodici, erotske priče. Sugestivno i uzbudljivo pripovedanje o malim i skrivenim događajima u svakodnevici koji se pokazuju kao ključni događaji u životima junaka. Pripovedanje o ljubavima i strastima sredovečne svakodnevice gradskih junaka. Vrhunsko pripovedanje o ljubavi i njenim demonima. Izabrane priče Jelene Lengold iz knjiga Pokisli lavovi i Lift. Priče Jelene Lengold odlikuju se iznijansiranim stilom, upečatljivim jezikom i nesvakidašnje usredsređenim pripovedanjem zahvaljujući kome mali događaji iz svakodnevice postaju sudbinska pitanja u životima modernih junaka. Antologijski primeri moderne srpske pripovetke.
Autor - osoba Džunić, Slobodan, 1921-1998 = Džunić, Slobodan, 1921-1998 Naslov Izabrane pripovetke / Slobodan Džunić ; izbor i predgovor Pavle Zorić Vrsta građe kratka proza Ciljna grupa odrasli, opšte (lepa književnost) Jezik srpski Godina 1986 Izdavanje i proizvodnja Beograd : Srpska književna zadruga, 1986 (Beograd : Kultura) Fizički opis XIX, 274 str. ; 19 cm Drugi autori - osoba Zorić, Pavle, 1934-2005 = Zorić, Pavle, 1934-2005 Zbirka Srpska književna zadruga ; ǂkolo ǂ79, ǂknj. ǂ523 (karton) Napomene Tiraž 3.000 Str. [VII]-XIIX: Predgovor: Pripovedački `Prasvet` Slobodana Džunića / Pavle Zorić Beleška o piscu: str. [276] Rečnik. Predmetne odrednice Džunić, Slobodan, 1921- Slobodan Džunić (Temska, kod Pirota, 28. novembar 1921 – Beograd, 13. novembar 1998) bio je srpski pripovedač, romansijer i pesnik. Osnovnu školu završio je u Temskoj, gimnaziju u Pirotu, a Pravni fakultet u Beogradu. Najveći deo svog radnog veka proveo je u Radio Beogradu kao novinar i urednik Literarne redakcije, a zatim kao urednik za istoriografiju. Umro je novembra 1998. godine ne dočekavši izlazak iz štampe svog najobimnijeg romana Vetrovi Stare planine. Slobodan Džunić u svojim proznim delima koristi pirotski govor i bavi se čovekom staroplaninskog kraja, njegovom mitologijom i religijom. Njegov brat od strica bio je Desimir Tošić, istaknuti član Demokratske stranke u međuratnom periodu. Knjige pripovedaka Zrna, Novo pokolenje, Beograd, 1951. Njiva u Rudinju, Narodna knjiga, Beograd, 1956. Gladi, Minerva, Subotica/Beograd, 1957. Iza sunčeve strane, Prosveta, Beograd 1975. Pod kišnom zvezdom, Slovo ljubve, Beograd, 1979. Kusidol, Vuk Karadžić, Beograd, 1983. Svitac u svemiru, M inerva, Subotica, 1985. Anđelište, SKZ, Beograd, 1992. Kodema, KZ `Bora Stanković`, Vranje, 2006. Izabrane pripovetke Izabrane pripovetke, SKZ, 1986. Ispod mrtvačkog mosta, Prosveta, Niš, 1996. Romani Vinograd Gospodnji, Minerva, Subotica/Beograd, 1957. Pagani, Prosveta, 1964. Kurjak, samostalno izdanje, Beograd, 1971. Meana pored druma, SKZ, Beograd, 1974. Medovina, Gradina, Niš, 1979. Obrok, Narodna knjiga, Beograd, 1982. Vasilijana, SKZ, Beograd, 1990. Čarobni kamen, SKZ, Beograd, 1994. Vetrovi Stare planine, Prosveta, Niš, 1998, 2004. Poezija Slapovi, autorsko izdanje, Beograd, 1972. Divlja ruža (lirska proza), BIGZ, Beograd, 1973. Nagrade Nagrada „Borisav Stanković”, posthumno, za roman Vetrovi Stare planine, 1999. MG134
Nina Berberova Bijankurske svetkovine ; Priče koje nisu o ljubavi Izdavač: Paideia Godina izdanja: 2001 Broj strana: 293 Format: 21 cm Povez: Tvrdi Ova knjiga sadrži dva pripovedačka ciklusa, sa uglavnom kraćim pričama i dve duže pripovetke, koje spadaju u autorkinu ranu prozu.
Priče sažetosti iz knjige `Ne mogu da se setim jedne rečenice` predstavljaju, dakle, jezički uhvaćene svakodnevne slike i situacije a često i metastrukturalne predloške odnosno fragmente esejističkog razumevanja urbanog splina i urbane samosvesti, rok osećajnosti i ispraženjnog sveta opsednutog entitetima kakvi su smrt, ideologija, istorija. Posledica tih entiteta jeste pojava onoga što se u priči `Svi MIlanovi ljudi` naziva novim defetizmom. Ako se novi defetizam ne može prevladati, o njemu je moguće pripovedati - sažeto i uvek drugačije, sa malim preobražajima koji mimikrijski prate temu pripovedanja, tražeći rečenicu koja postoji baš zato što ne moižemo da je se setimo.Način na koji se to pokazuje u ovoj knjizi zahteva da dopunimo njenog pripovedača: priča nije samo sažet, ubrzan put do smrti. Priča može da bude i trenutak u kome zaboravljamo na smrt i na velike naracije ovog sveta. Do takvih trenutaka Mihajlo Pantić dolazi u svojim najboljim pričama.Sve sto karakterise Panticevu prozu sazeto je u ovoj knjizi vec poznatog panticevskog naslova: urbanost, rok (sub)kultura, poeticka samosvest, `novi defetizam`... I jedino sto se moze o ovoj knjizi reci kao sud, jeste da je ovo prisecanje realno sve bezuspesnije, a estetski uspesnije.Priče sažetosti iz ove knjige predstavljaju našu svakodnevicu prelomljenu u prizmi esejističke samospoznaje. Ipak, kada esejistika dobije toliku notu ličnog i proživljenog, negde između defetizma i nerealnog optimizma, analitika prerasta u umetničku prozu. Zivot i smer u ovoj knjizi i dalje ostaju antipodi, ali ove priče su trenutak kada se zaboravlja na smrt i sve velike naracije ovog sveta. Broširani povez, 142 strane, nepodvlačena, nema posvetu, Stubovi kulture, 1996.