Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
126-150 od 1116 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Tag
Etnografija
Ljudi, život, godine, priroda Izdavač: Riža, Kraljevo Autori: Živko Slavković, Živomir Žiko Milašinović Povez: broširan Broj strana: 404 Ilustrovano. Veoma dobro očuvana. S A D R Ž A J: 1. Geografsko-ekološke karakteristike Brezne, Kamenice i Meljanice 2. Antropološka analiza, današnji rodovi, njihovo poreklo i migracije 3. Zanimanje meštana 4. Etnografski opis objekata, običaji 5. Saobraćaj 6. Zapisi sa terena - priče 7. Školstvo i poznate ličnosti 8. Srpska stradanja, ustanci i oslobodilački ratovi 9. Flora, fauna i vegetacija 10. Novi biljni taksoni na podgorinama Goča, Stolovima i livadama Brezne, Kamenice i Meljanice 11. Lekovite vode, trave i minerali i tradicionalni narodni način lečenja ljudi i stoke 12. Jestive i začinske biljke podgorine Goča i Stolova i livada i pašnjaka Brezne, Kamenice i Meljanice 13. Tradicionalna narodna medicina - etnomedicina 14. U slici i reči (K-159)
VASILIJE PRIBIŠIĆ BRATSTVO PRIBIŠIĆA - iskustva i saveti predaka Izdavač - V. O. Pribišić, Beograd Godina - 2000 280 strana 24 cm Povez - Broširan Stanje - Kao na slici, tekst bez podvlačenja SADRŽAJ: Umesto predgovora Putopis 1. Zavičaj 2. Predanje o poreklu 3. Pretpostavke o poreklu prezimena 4. Nedovoljno poznati Pribišići 5. Vojin i njegovo doba Begluk i kuluk Vojinovi saveti sinovima Deoba Vojinovih sinova 6. Traganje za vodom Radovi na jami kapuši 7. Nastanak i razvoj zajednice Izgradnja čatrnje kraljuše Ristina i Lazareva deca Kakav domaćin takva i zajednica Novi domaćin Mijo Nevolja nikad ne ide sama Potvrđene vrednosti Vojinovih poruka Izbor Mije za kodžobašu-kneza Redovni poslovi i zbivanja 8. Prava i obaveze žena Žene i njihove patnje Surovi običaji pogađali su žene Još ponešto o ženama Neobične ženidbe 9. Značajniji radovi Izrada i opravka objekata i opreme Novi korisni poslovi Graditelji žrvanja, vodenice i čamca Sklanjanje u brdo namirnica ispred Turaka 10. Unučad Riste i Lazara Vojinova 11. Aktivnost Đurinih sinova 12. Stanovanje 13. Neki verski običaji Mladalački nestašluci Starije osobe i deca Odnos prema drugim verama (nacijama) 14. Uobičajeni postupci i navike Utvrđivanje doba dana Određivanje godina starosti 15. Kultura i obrazovanje 16. Razgovori na Rampi 17. Tri poznate Anđe i Rista 18. Dioba 19. Od podele zajednice do Hercegovačkog ustanka 20. U toku Hercegovačkog ustanka 21. Pod Austro-ugarskom okupacijom 22. Odlazak na rad u Ameriku Uslovi života i rada u Americi Šta su ostvarili u Americi 23. Patnje tokom Prvog svetskog rata 24. Solunski Dobrovoljci 25. Između Prvog i Drugog svetskog rata Seobe u Banat i Metohiju Časovnik sa inicijalima `MP` Ni škola ne daje sve 26. Tokom Drugog svetskog rata Odlazak sposobnijih u više jedinice NOV 27. Seobe i druge promene posle Drugog svet. rata 28. Iskusni a još snažni umiru 29. Bratstvo pri kraju HH veka 30. Potomci Vojina Pribišića 01.01.2000. 30. Zabeleška o autoru 31. Literatura 32. Šeme Ako Vas nešto zanima, slobodno pošaljite poruku.
Mirko Dobričanin : SJAJ GUSALA - прилог тридесетогодишњици Друштва гуслара `Вук Караџић` Београд / Београд : Интерпрес, 2007, tvrdi povez, Fizički opis 247 стр. : илустр. ; 24 cm Библиотека ǂВуков сабор ; ǂкњ. ǂ2 Napomene Тираж 1.000 Белешка о писцу: стр. 247 Библиографија: стр. 237-238 Društvo guslara `Vuk Karadžić` (Beograd) Gusle -- Istorija Добричанин, Мирко, 1926- = Dobričanin, Mirko, 1926- Očuvanost 4- ; ima autorovu posvetu .
ARANĐELOVAC i okolina Aranđelovac I Okolina,na zadnjoj strani knjige postoji turisticka karta Aranđelovca..... Izdavač:Književne Novine,Beograd 1961. Turisticko Drustvo Arandjelovca u cast proslave 20-godisnjice revolucije naroda Jugoslavije. Format:19x12,8 cm. Broj Strana....146 strana,ilustrovana....mek povez,ćirilica. Knjiga u PERFEKTNOM stanju..... -------------------------------- D1
autor: Boško Krstić, Monografija je četvorojezična: na srpskom, mađarskom, engleskom i nemačkom jeziku; izdavač, glavni i odgovorni urednik: Boško Krstić; Tvrd povez, 159strana, ilustrovano, fotogarfije u boji, crno-bele fotografije iz prošlosti Subotice. SADRŽAJ: - Subotica - Istorija - Crkve i svetilišta - Gradska kuća - Secesija - Subotica grad - Palić - Stara Subotica
RAČANSKI ZBORNIK 2, Fondacija Račanska baština Bajina Bašta 1997, str. 143. Očuvanost 4. Sadržaj na slikama. Fondacija `Račanska baština` osnovana je 20. januara 1995. godine sa zadatkom da izučava kulturno-istorijski značaj manastira Rače i prepisivačku delatnost njenih monaha. U tom cilju svake godine se početkom oktobra organizuje kulturno-duhovna manifestacija `Dani Rače ukraj Drine` i naučni skup `Rača u kulturi srpskog naroda`. Predsednik Programskog saveta Fondacije `Račanska baština` je akademik Milorad Pavić, predsednik Skupštine je Vasilije Djurić, a predsednik Upravnog odbora Slobodan Rogić. Žiri za dodelu `Račanske povelje` svake godine dodeljuje ovo značajno priznanje za najznačajnije delo u istraživanju kulturne tradicije srpskog naroda i za najbolje književno delo inspirisano duhovnošću pravoslavlja, objavljeno u toj godini. `Račanski zbornik` izlazi jednom godišnje i objavljuje izbor iz naučnih saopštenja i književnih priloga na duhovno-naučnoj manifestaciji `Dani Rače ukraj Drine` i iz dela nagradjenog `Račanskom poveljom`.
Niko Popnikola : MALOVIŠTE - Monografija sela / Izdavač i prevodilac dr Pribislav Marinković Beograd 2012, str. 94. Cincari - Makedonija - Bitola - selo Malovište Očuvanost 4- ; ponedge ima manjih podvlačenja hemiskom ; ima posvetu. Retka knjiga - Na dan unosa niko nije imao ovu knjigu. Malovište je naselje u Republici Makedoniji, u južnom delu države. Malovište pripada opštini Bitolj. Naselje Malovište je smešteno u južnom delu Republike Makedonije. Od najbližeg većeg grada, Bitolja, naselje je udaljeno 25 km zapadno. Malovište se nalazi u oblasti Đavatkol, planinske oblasti između Pelagonije i basena Prespanskog jezera. Naselje je smešteno visoko, na severnim visovima planine Baba. Blizu sela su granice nacionalnog parka „Pelister“. Kroz selo pritiče potok, koji ispod gradi reku Šemnicu. Nadmorska visina naselja je približno 1.130 metara. Klima u naselju je planinska zbog znatne nadmorske visine. Rotino je prema poslednjem popisu iz 2002. godine imalo 98 stanovnika. U ranija vremena Malovište je brojalo i 1.000 žitelja. Pretežno stanovništvo su Cincari (89%), dok su u manjini etnički Makedonci (10%). Većinska veroispovest je pravoslavlje. Selo je imalo i osnovnu školu do 4. razreda, koja je napuštena 2000. godine. Selo je naseljeno od grčkih Cincara, pa je tako i seoska Crkva Svete Petke (izgrađena 1856. g.) sa nnatpisima na grčkom alfabetu. Iznad sela se nalazi Crkva Svete Ane.
Sava Nikić : KUDILJI , Novi Sad 1985, str. 56. Kudilji ; Kupres. Očuvanost 4; ima posvetu. Кудиљи су насељено мјесто у Западној Босни. Административно припадају Општини Купрес у Западнобосанском кантону. За вријеме СФРЈ, до 1991. године, село је припадало бившој Oпштини Купрес. Према попису из 1991, насеље Кудиљи је имало 84 становника, међу којима је било 82 Срба и двоје осталих.
Savka Haluza Paris : POJAVA I RAZVOJ ZEMLJORADNIČKOG ZADRUGARSTVA U SRBIJI - Period do Prvog svetskog rata / Београд : Задружна књига, 1966 , Fizički opis 167 стр. ; 20 cm Zbirka Библиотека Аграрна економика Napomene Библиографија: стр. 164-167. Predmetne odrednice Земљорадничке задруге -- Србија Očuvanost 3.
Radan Ž. Marković / Živojin B. Jovanović : PARDIK - Monografija , Grafopromet Paraćin 1999, str. 152. Očuvanost 4. Пардик је насеље у Србији у општини Ражањ у Нишавском округу. Према попису из 2002. било је 385 становника (према попису из 1991. било је 489 становника). Овде се налазе Запис Јовановића крушка (Пардик), Запис Којића крушка (Пардик), Запис јабука код цркве (Пардик), Запис крушка код цркве (Пардик) и Запис храст код цркве (Пардик). Демографија У селу Пардик живи 337 пунолетних становника, а просечна старост становништва износи 49,1 година (46,8 код мушкараца и 51,5 код жена). У селу има 108 домаћинстава, а просечан број чланова по домаћинству је 3,56. Ово село је у потпуности насељено Србима (према попису из 2002. године), а у последња три пописа, примећен је пад у броју становника.