Pratite promene cene putem maila
- Da bi dobijali obaveštenja o promeni cene potrebno je da kliknete Prati oglas dugme koje se nalazi na dnu svakog oglasa i unesete Vašu mail adresu.
151-175 od 1876 rezultata
Režim promene aktivan!
Upravo ste u režimu promene sačuvane pretrage za frazu .
Možete da promenite frazu ili filtere i sačuvate trenutno stanje
Aktivni filteri
-
Cena
850 din - 1,499 din
Opis O autoru Dodatne informacije Više od trideset pesnika sa kojima razgovara Radmila Gikić Petrović (uglavnom za književne časopise, ali i za dečji list Neven, recimo) intervjuisani su u impresivnom vremenskom rasponu od polovine sedamdesetih godina prošlog veka pa sve do danas. Tokom više od četiri decenije portretisani su precizno i hronološki, sa pedantnom pažnjom koja sagovornike vodi od jednog do drugog pitanja koja razotkrivaju uspomene i uticaje, stvaralačke poticaje i izazove kreativnih i životnih odluka. Svaki od razgovora je sa jedne strane lična karta i kroki za autobiografiju, a sa druge poniranje u poetiku i razlaganje faza i kategorija umetničkog stvaranja. Radmila Gikić Petrović nastoji da obuhvati biografije i stvaralaštvo eminentnih pesnika, obraćajući se Vesni Parun, Mirjani Stefanović, Radmili Lazić, Vujici Rešinu Tuciću, Floriki Štefan, Palju Bohušu, Miroslavu Antiću, Ileani Ursu, Radetu Tomiću, Jasni Melvinger, ali se spisak sagovornika nikako ne ograničava na taj šareni multietnički prostor. Vladislava Gordić Petković
Opis O autoru Dodatne informacije ESTERHAZIJEV LAKEJ. Barokni zamak kneza Esterhazija na ivici Panonske nizije u predvečerje Francuske revolucije bio je tajni centar srednjoevropske kulture. Pozorište, dvorska opera, sjajan orkestar i međunarodni operski zbor pod rukovodstvom genijalnog kompozitora Jozefa Hajdna velikodušno je finansirao sam knez. Italijanske pevačice, češki i nemački muzičari, mađarski i srpski husari, austrijski činovnici i kreolski komornik stvaraju jedinstvenu atmosferu u kojoj talentovani umetnici teže da se emancipuju i uzdignu na društvenoj lestvici. Psihološka a takođe i erotska dinamika tog muzičkog društva čini pozadinu težnje za integracijom Isaka Abelesa, jevrejskog lakeja u službi liberalnog kneza, koji naposletku od lakeja postaje operski intendant. Dušan Šimko (Košice, 1945), slovački književnik, publicist, docent geografije na Univerzitetu u Bazelu. Od 1968. godine živi u Švajcarskoj. Njegova proza prevedena je na nemački, češki, mađarski i srpski jezik. ESTERHAZIJEV LAKEJ u biblioteci Savremeni roman: https://akademskaknjiga.com/biblioteka/savremeni-roman/
Opis O autoru Dodatne informacije U ovoj knjizi donosi se izbor novela i priča Aleksandra Solženjicina, ruskog nobelovca i jednog od najznačajnijih književnih stvaralaca dvadesetog veka. Među njima su remek-dela (Jedan dan Ivana Denisoviča, Matrjonino imanje, Slučaj na stanici Kočetovka…), ali i niz Mrvica u kojima Solženjicin pokazuje nenadmašnu poetsku snagu. Najveći deo priča prvi put se objavljuje u prevodu na srpski jezik. Solženjicin je čovek velike sudbine, njen izabranik. Ova lestvica i činjenica da joj je on odgovarao, izdvajali su ga od mnogih. Ono što je genijalno u Solženjicinovom ponašanju je to što je on u vremenu Hruščovljevog otopljavanja i objavljivanja novele Jedan dan Ivana Denisoviča svoju privremenu slavu iskoristio da duboko kopa po arhivama, a ne da uživa u lovorikama. On postaje u apsolutnoj vrednosti – u matematičkom smislu – jednak temi o kojoj je pisao. Ako je postojao Staljin – onda je Solženjicin Antistaljin. On je znao da u potpuno drugačijem svetlu izrazi zlo od kog je stradao i kom je svedočio. Andrej Bitov * Nisu ga svi razumeli, nisu ga svi prepoznali, on se izdvajao iz opšteg poretka građanina i pisca. Solženjicin je iza sebe ostavio toliko istine i života da ne može biti oproštaja, ni duhovnog ni pravedničkog. Valentin Rasputin
Opis O autoru Dodatne informacije Abistan, ogromno carstvo, dobilo je ime po proroku Abiju kojeg je Jolah poslao na zemlju. Podanici Abistana su izgubili pamćenje, a svako lično mišljenje im je zabranjeno. Pokorni su jednom bogu i srećni. Sveprisutan sistem nadzora omogućava da se otkrije svako drugačije mišljenje ili ponašanje. Narod je zvanično jedinstven, posvećen svojoj veri i ne postavlja nikakva pitanja. Glavni junak, Ati, posumnja u nametnutu stvarnost i kreće u potragu za otpadničkim narodom koji živi u getima i ne veruje u boga. Ova raskošna pripovest, podrugljivo naivna, puna komičnih, ali i opasnih otkrića, oslanja se na Orvelovo nasleđe da pokaže kako versko zastranjivanje i hipokrizija verskog radikalizma predstavljaju pretnju demokratskim društvima.
Opis O autoru Dodatne informacije Tišmina poezija nije poezija sentimenta već je pre objektivizovana u sagledavanju, analitički racionalna u refleksiji, neutralna u stavu i izrazu, pa i šokantna u isticanju ključnih motiva i naturalnih detalja. Pritom, postupak pesničkog oneobičavanja kod Tišme ne odvija se toliko na jezičko-stilskom nivou, koliko na nivou cele pesme. Takođe, moglo bi se reći da jedna od karakteristika ove poezije ne leži u okrenutosti fenomenu lepog, vedrog, uzvišenog, već najpre onom što bi pre odgovaralo estetici ružnog i šokantnog, onom posustalom ili propadljivom u životu. Tišmini tekstovi u Zapisima u žanrovskom pogledu pripadaju kritičko-esejističkoj književnoj praksi. Među njima su oni koji su pisani kao prikazi aktuelnih knjiga tadašnje književne produkcije, i koje autor piše uglavnom na početku svoga ulaska u književnost, ali i esejistički tekstovi koje karakteriše slobodnija unutrašnja uređenost. (Iz predgovora Đorđa Despića) Aleksandar Tišma je bio romansijer, pesnik, pisac pripovedaka, drama i prevodilac. Rođen je 16. januara 1924. godine u Horgošu, a preminuo 15. februara 2003. u Novom Sadu. Osnovnu školu i gimnaziju završio je u Novom Sadu, a studije engleskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1954. godine. Od 1945. do 1949. godine radio je kao novinar u Slobodnoj Vojvodini i Borbi, a od 1949. do 1981. godine bio je urednik u Izdavačkom preduzeću Matice srpske u Novom Sadu i urednik Letopisa Matice srpske od 1969. do 1973. Prevodio je sa mađarskog i nemačkog jezika. Njegova književna dela prevedena su na oko 20 svetskih jezika. Za književno stvaralaštvo dobio je mnogobrojne nagrade i priznanja u zemlji i inostranstvu: Brankovu nagradu (1957), Oktobarsku nagradu Novog Sada (1966), Nolitovu nagradu (1977), NIN-ovu nagradu za roman (1977), Nagradu Narodne biblioteke Srbije za najčitaniju knjigu (1978), Književnu nagradu „Szirmai Karoly” (1977. i 1979), Andrićevu nagradu (1979), Nagradu Oslobođenja Vojvodine (1982), Nagradu Željezare Sisak (1984), Sedmojulsku nagradu SR Srbije (1988), Nagradu za evropski feljton u Brnu (1993), Nagradu Lajpciškog sajma knjiga (1996), Državnu nagradu Austrije za evropsku književnost (1996), Nagradu grada Palerma „Mondello” (2000), Nagradu „Svetozar Miletić” za publicistiku (2002) i posthumno Vukovu nagradu (2003). Dobitnik je ordena Legije časti Republike Francuske. Bio je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti i član Akademije umetnosti u Berlinu. Težina 0,55 кг Dimenzije 130 × 205 × 3 cm Godina izdanja 2011 Pismo latinica Povez tvrd Broj stranica 284 ISBN 978-86-86611-94-9 Dimenzije 130x205
Opis O autoru Dodatne informacije Saznaj više U knjizi priča Čudo u Banatu pisac je zahvatio život u svoj njegovoj mnogostrukoj konkretnosti, vešto ga prožimajući fantazijom i snoviđenjima. Reč je o pripovesti istorijske boje sa puno dramskih obrta. U njoj, u kompleksnom traganju za istinom, pisac osvetljava događaje u Banatu, na novoustanovljenoj jugoslovensko-rumunskoj granici posle Velikog rata. Ispisuje, u stvari, moralnu hroniku banatskog življa posle svetske katastrofe u 20-im godinama 20. veka. Milan Micić majstorski vlada formom kratke priče. Poput Pavića, njegova stvarnosno zasnovana proza aromatizovana je raskošnom imaginacijom. To znači da se, u pripovedanju, realne i istorijske činjenice prepliću sa maštom i snovima. Tačnije, realistička naracija kombinuje se sa magijskim i mističnim elementima. Vidljivo se pretapa u nevidljivo, fakcija u fikciju i vice versa, zbog čega priče nalikuju bajkama. Ksenija Katanić
Opis O autoru Dodatne informacije BUKEROVA NAGRADA „Namera da ne znam ništa bila je zapravo suština mog čitanja-u-hodu.“ Ovu rečenicu izgovara glavna junakinja romana Mlekadžija, srednja sestra iz mnogočlane katoličke porodice, koja odrasta i sazreva u hermetički zatvorenoj zajednici oštro polarizovanog društva Severne Irske sedamdesetih godina prošlog veka. U gradu bez imena, jer imena su iz ovog romana prognana kao nepoželjne izdajice ličnog i kolektivnog identiteta, ova osamnaestogodišnjakinja suočava se sa onim što se u njenoj sredini zove „političkim problemima“, a što je u novijoj istoriji podjednako eufemistički nazvano „nevoljama“, dok je zapravo reč o krvavim sukobima vezanim za borbu za otcepljenje Severne Irske od Velike Britanije. U sredini u kojoj nema nesvrstanih i neutralnih, u kojoj nema nijansi između crnog i belog, a nasilje je poželjno i prihvaćeno kada dolazi od „naših“ i sprovodi se protiv „njihovih“, onih koji pripadaju zajednici od „preko puta“ ili „preko bare“, srednja sestra brani se od stvarnosti zadubljena u knjigu dok hoda gradskim ulicama. Izuzetna knjiga u kojoj se prepliću užas i humor i brutalnost i nežnost i nerazumevanje i opraštanje, u kojoj bajkovita atmosfera kao nameran iskorak iz konkretnog hronotopa samo pojačava efekat životnosti, uveravajući čitaoca da se sve odigralo baš tako, da se sve ovo događalo i da se događa uvek i svuda.
Polovna knjiga, korice pohabane, unutrašnjost odlično očuvana. Pečat prethodnog vlasnika na predlistu. Izdavač: Srpska književna zadruga - Beograd, 1908. god. Tvrd povez, 19 cm. 288 str. Kada je 1906. godine objavljena epopeja Lazarica ili Boj na Kosovu, koju je sastavio Sreten Stojković, književni kritičari su je smatrali najboljim od svih dotadašnjih pokušaja da se od narodnih pesama o Kosovskoj bici načini veća celina, a neretko su je nazivali srpskom Ilijadom. Stojković je odabrao dvadeset četiri epske pesme i podelio ih u četiri ciklusa: događaji uoči Kosovske bitke, pripreme za boj, sama bitka i dešavanja nakon nje. Kao centralni izdvaja se lik cara Lazara, po kom je knjiga i naslovljena.
Naslov Antologija narodnih pripovedaka / [priredio] Vojislav Đurić Vrsta građe zbornik Jezik srpski Godina 1992 Izdanje 5. izd. Izdavanje i proizvodnja Beograd : Srpska književna zadruga, 1992 (Novi Sad : Budućnost) Fizički opis 575 str. ; 21 cm Drugi autori - osoba Đurić, Vojislav M., 1912-2006 = Đurić, Vojislav M., 1912-2006 Zbirka Antologije / Srpska književna zadruga (tvrdi povez) Napomene Tiraž 3.000 Str. 5-58: O narodnim pripovetkama : predgovor / Vojislav Đurić Beleške: str. 527-547 Rečnik: str. 549-566. Predmetne odrednice Srpske narodne pripovetke Naše narodne pripovetke – po tačnoj oceni Vuka Stefanovića Karadžića iz 1852 – značajne su koliko zbog „čistog narodnog jezika“ toliko i zbog „narodnijeh misli“. One su ne samo „ugled narodnog jezika u prozi“ nego i intimna narodna istorija, sastavljena u toku vekova od niza generacija. baš-čelik, čardak ni na nebu ni na zemlji, biberče, priče o eri...
Autor: Džon Ronald Rejel Tolkin Format: 13x21 Povez: tvrd Br. strana: 371 Izdavač: Narodnja knjiga, Podgorica Fantastična i izuzetno napeta i zanimljiva knjiga Silmarilion je pripovedanje o Starijim Danima ili Prvom Dobu Tolkinovog Sveta. To je drevna drama na koju se osvrću likovi u gospodaru Prstenova, i u čijim događajima su neki od njih učestvovali. Priče su smeštene u doba kada je Morgot, prvi Mračni Gospodar, obitavao u Srednjoj Zemlji, a Visokorodni Vilenjaci vodili rat protiv njega za povratak Silmarila. U knjigu je uključeno nekoliko kraćih dela, od kojih delo O prstenovima Moći govori o velikim događajima na kraju Trećeg Doba, koji oblikuju radnju Gospodara Prstenova.
DEJVID EDINGS ČUDESNA ZAVRŠNICA Meki povez Izdavač Laguna Potrazi je došao kraj. Aldurova Kugla je vraćena, a Garionovim je krunisanjem ponovo potomak Rive Čelične Ruke postao vrhovni gospodar Zapada. Međutim, Proročanstvo se još nije ostvarilo. Negde na istoku, zli bog Torak će se svakog časa probuditi i poslednji put pokušati da zavlada svetom. Da ubije ili da bude ubijen. Sudbina sveta zavisi od ishoda tog strašnog dvoboja. Zajedno sa svojim dedom, drevnim čarobnjakom Belgaratom, Garion hita ka Gradu Beskrajne Noći, gde ga Torak čeka. Za to vreme na jugu, njegova verenica, princeza Se’Nedra, vodi vojske Zapada u očajničkom pokušaju da odvuče pažnju Torakovih pristalica sa svog izabranika. Proročanstvo i dalje vodi Gariona, ali mu ne daje odgovor na pitanje koje ga proganja: Kako čovek može da ubije besmrtnog boga?
Autor: Embrouz Birs Povez: tvrd Br. strana: 484 Format: 13 x 21 Delo Grob bez dna su sabrane priče Embrouza Birsa u jednoj knjizi.Njegove priče bilo da govore o vojnicima u zapenušanim vrtlozima rata i besmislenog (samo)sakaćenja, ili o civilima koji se sa svojim slabostima često susreću uz pomoć objektivno-korelativnih natprirodnih stvorenja, one svedoče o piscu koji je na vrhunski način naučio Poovu lekciju iz pisanja kratke priče – efektne, koncizne, ekonomične, bez suvišnosti, podređene jednom dominantnom efektu. Tako se u Birsu sjedinjavaju dve struje, jedna, otrovno-satirična, potekla od Irca, Džonatana Svifta, i druga, još makabričnija, tipično američka, začeta kod Edgara Alana Poa. To su priče groteske, strave i apsurda, ironije i razočaranog, ali još u tragovima prisutnog idealizma – jer ni umetnosti ne bi bilo bez tog tračka vere da sve još nije izgubljeno, da se još uvek vredi boriti.
Autor: Čingiz Ajtmatov Povez: tvrd sa zaštitnim omotom Br. strana: 660 Format: 13 x 21 NAPOMENA: Na spoljnjoj strani, uz rubne delove strana imaju tačkice, koje se vide na slici. Drugih oštećenja nema! Sadržaj: - DžAMILjA (preveli Dragica Krstić i Andrej Tarasjev) - BREZICE MOJA U CRVENOJ MARAMI (prevela Dragica Krstić) - MATERINSKO POLjE (prevela Milena Nikolić) - SIN RATNIKA (prevela Dragica Krstić) - KAMILjE OKO (prevela Dragica Krstić) - LICEM U LICE (prevela Milena Nikolić) - NA VIĐENjE SA SINOM (prevela Dragica Krstić) - KAD BAJKA NESTANE (BELI BROD) (prevela Milena Nikolić) - PEGAVI PAS KOJI TRČI OBALOM MORA (prevela Milena Nikolić) - RANI ŽDRALOVI (prevela Milena Nikolić) - BELI OBLAK DžINGIS-KANA (prevela Mirjana Grbić)
Autor: Andrej Platonov Povez: tvrd sa zaštitnim omotom Br. strana: 410 Format: 14 x 21 Ovaj mali izbor iz velikog dela Andreja Platonova, uz već objavljeni roman Džan, samo je pokušaj da se ovaj izuzetni pisac približi onima koji ga još nisu čitali. Reč je o tri novele Platonova: Tajanstveni čovek (1927), Reka Potudanj (1937) i Povratak (1946), koje su u samom vrhu njegovog stvaralaštva. „. . . Držeći se za ruke, dvoje dece još je trčalo putem prema nadvožnjaku. U isti mah je oboje palo, ustalo i ponovo potrčalo. Veće podiže slobodnu ruku i, okrenuvši se licem prema vozu i prema Ivanovu, poče da maše rukom kao da doziva nekog da se vrati. Tad oboje ponovo padoše na zemlju. Ivanov vide da je jedna noga većeg deteta u valjenci, a druga u kaljači – zato je tako često i padalo. Ivanov zatvori oči ne želeći da vidi i oseća bol dece koja su pala, dece koja su malaksavala, a onda i sam oseti kako mu ključa u grudima, kao da je srce, zapretano i izmučeno u njegovom telu, lupalo dugo i uzaludno čitavog njegovog života, i tek se sada dokopalo slobode, preplavivši čitavo njegovo biće toplinom i ganutošću. Najednom, spoznao je sve što je znao i pre, ali mnogo tačnije i stvarnije. Pre je osećao život kroz pregradu samoljublja i ličnog interesa, a sada ga se iznenada dotakao obnaženog srca. . . .“
Autor: Leonid Andrejev Povez: tvrd sa zaštitnim omotom Br. strana: 317 Format: 14 x 21 Sadržaj: - ANĐELČIĆ (prevela A. Acović) - ŽRTVA (prevela A. Acović) - POVRATAK (prevela A. Acović) - TAMA (prevela A. Acović) - U TAMNU DALjINU (prevela A. Acović) - CRVENI SMEH (prevela A. Acović) - MOJE BELEŠKE (preveo M. Jovanović) - BEN-TOVIT (preveo M. Jovanović) - HERMAN I MARTA (preveo M. Jovanović) - DVA PISMA (prevela A. Acović) - PRAZNIK (prevela A. Acović) - OMLADINA (prevela A. Acović)
Autor: Ivan Aleksejevič Bunjin Povez: tvrd sa zaštitnim omotom Br. strana: 290 Format: 14,5 x 21 Gospodin iz San Franciska – izabrane priče nastale u Rusiji, od ranih radova do konačnog odlaska iz otadžbine. `…jesu li patila sva ta gospoda muke Kaina ili Raskoljnikova? Jesu li patile svakojake ubice tirana, ugnjetača, zapisane zlatnim slovima u takozvanim tablicama istorije? Patite li vi dok čitate da su Turci zaklali još sto hiljada Jermena, da Nemci truju bunare bacilima kuge, da su rovovi zatrpani leševima u truležu, da vojni avioni bacaju bombe na Nazaret? Pati li tamo nekakav Pariz ili London, sagrađen na ljudskim kostima, a koji cveta iz najsvirepije i najsvakidašnjije surovosti prema, takozvanom, bližnjem? Patio je, izgleda, samo jedan jedini, Raskoljnikov, i to samo iz sopstvene malokrvnosti i po volji svoga pakosnog autora koji je trpao Hrista u sve svoje bulevarske romane` - iz priče „Omčaste uši“.
Autor: Ivan Aleksandrovič Iljin Povez: broširan Br. strana: 335 Format: 14 x 20 Knjiga je u odličnom stanju! `Nepobitno je da je Iljinov ugled u postsovjetskoj Rusiji veoma porastao, ali nije baš lako odgovoriti na pitanje u kojoj će meri njegovi duboki uvidi da steknu i svoju pravu primenu. Novi svetski poredak i prateća globalizacija baš i nisu skloni poštovanju tog nadasve prirodnog odnosa u familiji i državi, za koji se on svom dušom zalagao. Ako ga samo tehnički budu podražavali, generalizovaće se još jedna u nizu naivnosti da je sa time ljudsko dostojanstvo još uvek ostalo uvaženo.` - Dr Aleksandar Petrović.
IZABRANE PESME POEZIJA Šifra artikla: 387052 Isbn: 9788663418707 Autor : Fransis Pikabija Izdavač : PRESING Pikabijin život nalik je na, dadaistički, roman. Radio je u skoro svim glavnim savremenim pravcima i pokretima, kao što su postimpresionizam, kubizam, orfizam. Pikabija je višestruko zanimljiv pesnik. Najpre, on koji je s razlogom tvrdio kako je bio dadaista pre dadaizma, bio je i dadaista i nadr... Detaljnije Pikabijin život nalik je na, dadaistički, roman. Radio je u skoro svim glavnim savremenim pravcima i pokretima, kao što su postimpresionizam, kubizam, orfizam. Pikabija je višestruko zanimljiv pesnik. Najpre, on koji je s razlogom tvrdio kako je bio dadaista pre dadaizma, bio je i dadaista i nadrealista a da formalno nikada nije ni bio član ni jednog ni drugog avangardnog pokreta. Čitavog života, izazivajući skandale, ratovao je sa svima. Nije niti želeo, niti mogao, da se u bilo koji pokret uklopi. Bio je pesnička država za sebe pošto mu je apsolutna sloboda bila iznad svega drugog, nešto najvrednije što uopšte postoji, i nije postojala cena koja bi ga navela da se svoje apsolutne umetničke slobode i nezavisnosti odrekne. Stvarao je, jednom reči, svim ostalim piscima, i avangardistima među njima, uz nos. Bio je „kopča“ među dadaistima (Njujork, Cirih, Barselona, Pariz), nadrealista svestan svih mana ovog pokreta, onaj čije se provokativno delo neprekidno „kretalo“ i druge pokretalo. Po Pikabiji, nema nikakvog „ključa“ za umetnička dela, ona – jednostavno – postoje. Važi to nesumnjivo i za njegovo. Ime/Nadimak Email adresa Poruka POŠALJI Kategorija POEZIJA Autor Fransis Pikabija Težina specifikacija 0.5 kg Izdavač PRESING Pismo Ćirilica Povez Broš Godina 2023 Format 14,8x21 Strana 351 Obavezni kolačići čine stranicu upotrebljivom omogućavanjem osnovnih funkcija kao što su navigacija stranicom i pristup zaštićenim područjima. Sajt koristi kolačiće koji su neophodni za pravilno funkcionisanje naše veb stranice kako bi se omogućile određene tehničke funkcije i tako vam pružilo pozitivno korisničko iskustvo. Statistički kolačići anonimnim prikupljanjem i slanjem podataka pomažu vlasnicima web lokacija da razumeju kako posetioci komuniciraju sa stranicom. To su kolačići koji omogućavaju web analitiku sajta, odnosno analizu upotrebe naših stranica i merenje prometa, koje sajt sprovodi u cilju poboljšanja kvaliteta i sadržaja ponuđenih usluga. Marketinški kolačići se koriste za praćenje posetilaca putem web stranice. Koriste se za prikazivanje relevantnih oglasa korisnicima i podsticanje da učestvuju, što je važno za nezavisne izdavače i oglašavače. Sajt koristi Google Analytics kolačiće ads/ga-audiences i collect, te Facebook kolačiće fr i tr.